DESET GODINA DOMA HRVATSKIH HODO^ASNIKA

Transcription

1 ISSN GOD.XXIII. Br.1-2,(19), GLASILO POSTULATURE DESET GODINA DOMA HRVATSKIH HODO^ASNIKA»Dr. IVAN MERZ«u RIMU Mladi hodo~asnici iz domovine u Hrvatskom domu u Rimu

2 Sadr`aj List za promicanje poznavanja i {tovanja Sluge Bo`jega Ivana Merza Izdava~: POSTULATURA ZA BEATIFIKACIJU IVANA MERZA ZAGREB, Vla{ka 93, tel SADR@AJ Msgr. Josip Bozani} - zagreba~ki nadbiskup Ivanka Batu{i} Duhovna oporuka Ivanke Batu{i} Obljetnice mu~eni~kih smrti suradnika I.Merza Marica Stankovi} 40. obljetnica smrti svjetski dan mladih u Parizu Deset godina Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu.. 9 Zahvala dobro~initeljima Hodo~asnici govore Francuski biskupi o disertaciji Ivana Merza Ivan Merz o Euharistiji Tragom Ivana Merza po Parizu Euharistijski pokret mladih Ideje Euharistijskog pokreta u Hrvatskoj Stope u pijesku Mladi upoznaju Ivana Merza Proslave Dana Ivana Merza Vijesti iz Postulature Usli{anja - Zahvale O Ivanu Merzu u tisku Odgovorni urednik: Bo`idar Nagy Lektura i korektura: Daliborka Lakoti} List izlazi povremeno. Cijena: 5 kuna Kompjutorska priprema: MC Glas Slavonije d.d., Osijek Tisak:»SITOGRAF«, Osijek Slika na omotu: U dvori{tu Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu. Mladi iz Bazilike Srca Isusova u Zagrebu do{li su za Cvjetnicu - Svjetski dan mladih g. u Rim. Bili su prva hodo~asni~ka skupina koja je na{la gostoprimstvo u Domu hrvatskih hodo~asnika u Rimu.

3 Novi zagreba~ki nadbiskup Msgr. JOSIP BOZANI] novi zagreba~ki nadbiskup Msgr.JOSIP BOZANI] u zagreba~koj katedrali, na dan preuzimanja uprave zagreba~kom nadbiskupijom, 4. X srpnja Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao je za novog zagreba~kog nadbiskupa dosada{njeg kr~kog biskupa msgr. Josipa Bozani}a. Kardinal Franjo Kuhari}, koji je do sada upravljao zagreba~kom nadbiskupijom zbog poodmakle dobi polazi u mirovinu. Novi zagreba~ki nadbiskup ro en je u Rijeci, 20. o`ujka g. Za sve}enika kr~ke biskupije zare en je u Krku. Kr~kim biskupom postaje 1989.g. Upravu zagreba~ke nadbiskupije preuzeo je 4. listopada 1997.g. U svojoj nastupnoj propovijedi za vrijeme bogoslu`ja u zagreba~koj katedrali nadbiskup Bozani} je spomenuo Ivana Merza me u ostalim Bo`jim ugodnicima zagreba~ke Crkve: Ova zagreba~ka Crkva blagoslovljena je brojnim nebeskim gra anima. Iz dugog niza mu`eva i `ena spominjemo: sv. Marka Kri`ev~anina, prezbitera, bl. Augustina Ka`oti}a, biskupa, sluge Bo`je: biskupa Josipa Langa, franjevce Antu Anti}a i Vendelina Vo{njaka, te vjernika laika Ivana Merza. Na smiraju ovoga dvadesetog vijeka i drugog tisu}lje}a s pobo`nom `eljom i velikom ~e`njom i{~ekujemo radosni dan kada }e nas obasjati svetost najsvjetlijeg lika svete Crkve zagreba~ke sluge Bo`jega kardinala Alojzija Stepinca... Papa Ivan Pavao II. danas me {alje biti predstojnikom vjere ove zagreba~ke Crkve. Tu za mene, neo~ekivanu i iznenadnu Papinu odluku prihva}am jedino i samo u vjeri i predanju Bo`joj Providnosti koja vodi tijek povijesti. Novom zagreba~kom nadbiskupu u ime Postulature Ivana Merza od Boga molimo puno blagoslova u novoj slu`bi Crkvi u Hrvata, i `elimo da za njegovo vrijeme upravljanja zagreba~kom nadbiskupijom i sluga Bo`ji Ivan Merz bude uzdignut na ~ast oltara! IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

4 U spomen Ivanki Batu{i} Ivanka Batu{i} Apostolski djelatnik i velika {tovateljica Ivana Merza Gospo a Ivanka Batu{i} U Zagrebu je uo~i stote obljetnice ro enja Ivana Merza, 15.prosinca 1996.god. u 69.godini `ivota preminula velika njegova {tovateljica, istaknuta katoli~ka javna djelatnica i uzorna majka katoli~ke obitelji, Ivanka Batu{i}. Ro ena je u Vukovaru 1928.god. ali je ve}inu svoga `ivota provela u Banja Luci gdje je poha ala {kolu i osnovala obitelj. U ratom zahva}enoj Banja Luci progon Hrvata nije ni nju po{tedio, te je sa cijelom obitelji morala u izbjegli{tvo. Sklonula se najprije u Austriju, potom neko vrijeme u Italiju, a posljednjih godina `ivjela je kao podstanar u Zagrebu. Od rane mladosti uklju~ena u katoli~ku organizaciju Od svoje se najranije mladosti uklju~ila u rad kri`arske katoli~ke organizacije ~ija su je duhovnost i na~ela usmjerili za cijeli `ivot. Do svoje smrti ostala je vjerna na~elima {to ga je Sluga Bo`ji Ivan Merz donio jo{ godine iz Francuske od euharistijskih kri`ara i bio ga predao Orlovskoj organizaciji. Ivanka Batu{i} svoju ljubav nije samo ograni~ila na svoje ~etvero djece, od kojih je jedno umrlo u ranoj dobi, a drugo postalo slijepo, nego je pro{irila na tolike mlade s kojima je dolazila u kontakt preko svoje `upske zajednice u Banja Luci, zatim kao suradnica Postulature Ivana Merza i potom kao slu`benik u Domu hrvatskih hodo~asnika u Rimu. U Domu hrvatskih hodo~asnika u Rimu U Domu je provela ~etiri godine kao upraviteljica od do 1995.g. Kad joj je bila ponu ena mogu}nost da kao prognanica do e u hodo~asni~ki Dom i poma`e u upravi Doma prihvatila je ponudu u prvom redu {to je Dom nosio ime po Ivanu Merzu. Bila je svjesna da }e se pod za{titom Sluge Bo`jega njegovi ideali promicati u tome Domu me u hodo~asnicima, ~emu je ona sama najvi{e tome pridonijela. Svima je bila prava majka i znala je uputiti, napose mladima, pravu rije~ ohrabrenja, poticaja, svjedo~enja i odu{evljenja za svetu vjeru i za kr{}anska moralna na~ela. Posebno je vrijedno istaknuti njezinu zauzetost u {irenju katoli~kog tiska. Mlade je znala na poseban na~in potaknuti da ~itaju katoli~ke ~asopise i knjige koje je sama naru~ivala iz domovine dok je boravila u Rimu. Brojni hodo~asnici koji su pro{li kroz hrvatski Dom u Rimu dugo }e pamtiti njezine divne govore koje im je upu}ivala dok su boravili u Vje~nom Gradu. G a. Ivanka Batu{i} (druga s lijeva) u slu`bi upraviteljice Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu s k}erkom Karmelom i osobljem Doma Na Papinoj sv. misi 8.rujna do`ivjela je veliku utjehu i ~ast. Toga dana Papa je trebao biti u Sarajevu. No kako mu je bio onemogu}en dolazak, slu`io je svetu misu za Bosni i Hercegovinu u Castelgandolfu i izrekao propovijed koju je trebao odr`ati u Sarajevu. Gospo a Ivanka ne samo da je sudjelovala kod te svete mise nego je tako er i ~itala poslanicu, kao {to se mo`e vidjeti na slici. Cijeli njezin `ivot bio je obilje`en patnjom i trpljenjem koji je zahvaljuju}i odgoju u katoli~koj 2 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

5 U spomen Ivanki Batu{i} G a. Ivanka Batu{i} ~ita poslanicu na Papinoj sv. misi koju je slu`io za Sarajevo i BiH, 8. X u Castelgandolfu. organizaciji znala prihvatiti i strpljivo podnositi. Komunisti su je zatvorili 1945.g. kada su do{li na vlast, pa je u samici provela pod temperaturom 20 dana i ~udom ostala `iva. Svjesna da ne}e mo}i `ivjeti po svojoj vjeri, odrekla se u~iteljskog zvanja, za koje se ve} po~ela spremati upisav{i se u u~itelj-sku {kolu, i uz majku nau~ila kroja~ki zanat. Kasnije je postala i {ef ra~unovodstva u poduze}u. Bila je izuzetno inteligentna osoba, uvijek vedra i nasmijana unato~ mnogim i te{kim kri`evima koji su je pratili kroz `ivot. Za svakoga je znala na}i pravu rije~ u pravo vrijeme. Bila je `ena duboke vjere koja se na poseban na~in o~itovala u njenom {tovanju Euharistije; ona joj je svakodnevno bila izvor snage te je mogla i nositi kri`eve `ivota i jo{ se djelotvorno anga`irati u kr{}anskom apostolatu. Velika {tovateljica Ivana Merza Bila je velika {tovateljica svoga sumje{tanina, Banjalu~anina, sluge Bo`jega Ivana Merza za ~iju je beatifikaciju radila na razne na~ine, promi~u}i njegovo poznavanje i {tovanje. Bog ju je pozvao k sebi 15.prosinca pa je 100. ro endan Ivana Merza, 16. prosinca proslavila zajedno s njime u nebu. Tijelo joj je sahranjeno na zagreba~kom groblju Mirogoju, u grobnici obitelji Merz, uz roditelje Ivana Merza. Tako je Bo`ja Providnost i na zemaljski na~in nagradila ovaj revni i uzoran `ivot katoli~ke majke i pravog kr{}anskog apostola; to joj je ujedno i zahvala od strane samoga Ivana Merza za one brojne govore koje je o njemu izrekla hrvatskim hodo~asnicima za vrijeme svoga ~etverogodi{njeg upravljanja Domom hrvatskih hodo~asnika u Rimu. U tijeku su pripreme za objavljivanje njezine biografije, pa se mole svi koji su o njoj sa~uvali uspomene da ih po{alju na Postulaturu Ivana Merza (31000 Osijek, Kard.A.Stepinca 27). o.bo`idar Nagy Duhovna oporuka Ivanke Batu{i} Gospo a Ivanka Batu{i}, bila je velika {tovateljica presvete Euharistije. Ovu ljubav i {tovanje prema Kristu nazo~nom u Euharistiji g a Ivanka dobila je od Sluge Bo`jega Ivana Merza u svojoj mladosti i toj je ljubavi ostala cijeli `ivot vjerna, dapa~e jo{ ju je vi{e razvijala i {irila oko sebe. U srpnju mjesecu 1981.g. bila je pozvana pratiti skupinu od 150 mladih Hrvata koji su kao predstavnici hrvatske mlade`i po{li u Lurd na jubilarni Euharistijski kongres kojim se proslavljala 100. obljetnica kako je pokrenuto odr`avanje euharistijskih kongresa u Crkvi. Kongres se odr`avao od 16. do 23. srpnja 1981.g. Za tu prigodu g a Ivanka bila je tako er zamoljena odr`ati mladima referat o Euharistiji, {to je ona rado u~inila. Imaju}i u vidu njezinu ljubav prema Euharistiji slobodno mo`emo ovaj referat smatrati njezinom duhovnom oporukom. Mnogi koji su g u Ivanku poznavali prepoznat }e u ovom referatu njezin duh i njezin lik jer je ostala do zadnjeg dana vjerna onome {to je u mladosti nau~ila, cijeli `ivot `ivjela i iz srca napisala jo{ 1981.g. Na slijede}oj stranici donosimo samo neke izvatke iz tog referata odnosno iz njezine duhovne oporuke. (Cjelovita oporuka-referat objavljena je u ~asopisu KRI@, br. 1-2, Str ) IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

6 Duhovna oporuka Ivanke Batu{i} Bez Euharistije ni{ta, s Euharistijom sve! Kri` se mo`e nositi samo s Euharistijom Hrvatska katoli~ka mlade` organizirana u orlovsko-kri`arskim redovima bila je vo ena ponajvi{e idejama i smjernicama velikog ~ovjeka katoli~ke Hrvatske dr.ivana Merza... Program rada bio je sadr`an u tri Euharistija, Apostolat. Bez `rtava se ne mo`e nositi kri` koji nam je Providnost namijenila. Treba, zna~i, postati ljubitelj kri`a i `rtve, jer je i Gospodin bio `rtva. Samo, da se to provede u `ivot, treba snaga: to je Bog sam, to je Gospodin u Euharistiji. ^itava organizacija Kri`arstva bila bi nezamisliva bez Euharistije. Ono najbolje, najdublje i najljep{e {to je Merz ostavio mlade`i koju je toliko volio, jest {to ju je svojim `ivotnim stavom nau~io kako se vjerno ljubi Krist. Pokazao joj je svu slast euharistijskog blagovanja, svu vitalnu snagu Bo`anske mane. Merz je bio ~ovjek Euharistije. I njegovi mladi}i i djevojke nastojali su slijediti svoj veliki uzor. Bog se skrio u Hostiji Na jednom mjestu u svojem dnevniku napisao je Merz kako katoli~ka organizacija ima zada}u da uni{tava grijeh. Ako `elimo grijeh izbaciti iz najdubljih i najskrovitijih kutova na{e du{e, trebamo jako sredstvo koje sve lije~i i iscjeljuje u nama i drugim du{ama - to je Bog sam. To je Gospodin u Euharistiji. Bog se sakrio u Hostiji, jer ne bismo mogli podnijeti njegova sjaja. Euharistija je bila po~etna i zavr{na to~ka kri`arskog rada... Kri`arstvo je uvelo Euharistijsku obnovu me u hrvatsku mlade`. Zajedni~ka mjese~na Sv. Pri~est koja se uobi~ajila u kri`arskim redovima zna~ila je najve}u duhovnu revoluciju u Hrvatskoj. Nepregledne povorke hrvatske mladosti po gradovima i selima unosile su Krista u svoje domove, {kole i radionice. Euharistija je davala prodornost nastojanjima, plodnost akcijama i privla~nost pojedinim li~nostima u organizaciji. I Merz je bio tako privla~iv, tako bliz svima, jer je bio ~ovjek Euharistije izjavljuje prof. Marica Stankovi}. Takvi su bili mnogi izme u bra}e i sestara koji su po{li tim putem... Tko posjeduje Gospodina ne mo`e biti egoist Tko posjeduje Gospodina ne mo`e biti egoist, ne mo`e ga zadr`ati samo za sebe. On }e ga htjeti dati i drugima. Tako su mislili i radili ti dragi mladi}i i djevojke. Bila je to du`nost iz ljubavi prema Bogu i bli`njemu. Obaveza po sv. kr{tenju, po kome smo svi postali udovi Tijela Gospodnjeg. Dane su nam jednake milosti, otkupljeni smo jednakom cijenom. Pa ako jedan od udova obamre, zar ga nije drugi du`an o`ivjeti, podi}i, lije~iti? Oni su vr{ili i apostolat primjera u svojoj okolini, jer dobar primjer je privla~niji od najljep{ih rije~i i najglasnijih propovijedi. Tako su te tri rije~i lozinke@e A ispunile ne jedan, ve} tisu}e mladih `ivota u Hrvatskoj... U redovima Mer~eve mlade`i niklo je sve}eni~kih i redovni~kih zvanja, ~ak i kontemplativnih. Njihove molitve i danas su velika uzdanica Crkve u Hrvatskoj. A brojne hrvatske katoli~ke obitelji koje su stupovi vjere na{eg naroda mogu to zahvaliti o~evima i majkama, nekada{njim kri`arima i kri`aricama. Po Mariji k Isusu U ovo vrijeme kad hrvatska Crkva moli da bude progla{en svetim dr. Ivan Merz, molimo i mi ovdje, na ovom velikom me unarodnom Euharistijskom kongresu u Lurdu, na{u dragu Gospu za veliku milost da dobijemo tog sveca - laika. Taj na{ dragi brat koji je ~itav `ivot `rtvovao za dobrobit hrvatske mlade`i, a ~iju dobrotu i sada ~esto osje}amo, bio je sinovski odan nebeskoj Majci... Kao {to je Merz nastojao da hrvatska mlade` bude veliki poklonik Euharistije, tako je isto `elio da njegovi mladi nje`no ljube Gospu - Kraljicu Hrvata. Neka i nama svima ovdje sabranima po uzoru kri`arske mlade`i Gospodin u Euharistiji bude alfa i omega... Bez Euharistije ni{ta, sa Euharistijom sve. Ivanka Batu{i} Simbol Me unarodnog euharistijskog kongresa, odr`anog u Lurdu predstavlja hostiju koja ujedinjuje razjedinjeni svijet 4 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

7 Obljetnice mu~eni~kih smrti OBLJETNICE mu~eni~kih smrti suradnika Ivana Merza U godinama i osim glavne proslave, stote obljetnice ro enja Ivana Merza, {to je bio sredi{nji doga aj, proslavili smo jo{ nekoliko va`nijih obljetnica istaknutih laika koji su zajedno s Ivanom Merzom apostolski djelovali Dr. IVAN PROTULIPAC 50. obljetnica mu~eni~ke smrti 31. sije~nja navr{ila se pedeseta obljetnica mu~eni~ke smrti dr. Ivana Protulipca, prvog predsjednika Orlovske i Kri`arske organizacije. Ubijen je u svojoj 46.god. na ulici u Trstu, od komunisti~kog tajnog agenta. Njegova obljetnica mu~eni~ke smrti proslavljena je u Zagrebu koncelebriranom svetom misom koju je u zagreba~koj katedrali slu`io biskup Juraj Jezerinac. U nedjelju 28.sije~nja u dvorani Vijenac odr`ana je sve~ana akademija posve}ena uspomeni tog velikog apostolskog radnika. Kardinal Kuhari}, sudjeluju}i na akademiji, u svome spontanom govoru rekao je me u ostalim: Dr. Ivan Protulipac nije ubijen {to bi nekoga ugro`avao, {to bi nekom ~inio nasilje, {to bi nekom prijetio. Ubijen je zato jer je bio ono {to jest. Ka`e za njega Sluga Bo`ji Alojzije Stepinac: Nadasve vrijedan katoli~ki djelatnik. (Cijeli Kardinalov spontani govor, {to ga je snimio postulator kauze I.Merza, i tako sa~uvao za javnost, objavljen je u ~asopisu Kri`, br.1, 1996.)- Za tu prigodu objavljena je i prigodna spomenica o dr. I. Protulipcu. Dr. FELIKS NIEDZIELSKI 50. obljetnica mu~eni~ke smrti 20. velja~e navr{ilo se pedeset godina od mu~eni~ke smrti dr. Feliksa Niedzielskog. Ro en je u Banja Luci u obitelji doseljenika. Bio je istaknuti katoli~ki javni djelatnik i tre}i predsjednik Kri`arske organizacije. Provodio je veoma svet `ivot. Zvali su ga drugim Merzom do`ivio je svu tragediju Bleiburga. Nakon kratkog zadr`avanja u inozemstvu vra}en je natrag u domovinu. Tu je uhi}en i na montiranom procesu u Banja Luci osu en na smrt. Mnogi su se Srbi svojim potpisima bili zauzeli za njegovo osloba anje, ali komunisti~kim vlastodr{cima ni njihovo zauzimanje nije ni{ta zna~ilo. Strijeljan je rano u zoru 20. velja~e Do smrti je sa sobom imao krunicu i knji`icu Nasljeduj Krista. Svetu misu zadu{nicu 20. II slu`io je biskup Marko Culej u salezijanskoj crkvi sv.martina u Zagrebu, u koju je dr. Feliks veoma ~esto dolazio na molitvu. Nazo~ni su bili mnogi njegovi prijatelji i {tovatelji koji su ga osobno poznavali. IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

8 Obljetnica smrti Marice Stankovi} Prof. MARICA STANKOVI] 40. obljetnica smrti 8. listopada navr{ilo se 40.godina od sveta~ke smrti Marice Stankovi}. Umrla je u Zagrebu 8.listopada od posljedica petogodi{nje robije na koju je bila osu ena od komunisti~kog re`ima na montiranom procesu. Marica Stankovi} bila je bliza suradnica Ivana Merza; dapa~e, kako je sama izjavljivala, puno toga duguje Ivanu Merzu preko kojega joj je Bog najvi{e progovorio. Vo ena njegovim poticajem osnovala je Zajednicu Suradnica Krista Kralja, prvi svjetovni institut u Hrvatskoj. Sama je zapisala da upravo Merzu zahvaljuje postojanje ove zajednice. Obljetnica smrti Marice Stankovi} sve~ano je proslavljena u Zagrebu. Koncelebriranu sv. misu slu`io je 8. listopada u zagreba~koj katedrali Kardinal Franjo Kuhari} i odr`ao je propovijed. Nakon sv.mise u dvorani Vijenac odr`ana je prigodna akademija posve}ena uspomeni te velike hrvatske `ene, koja je za svoje zasluge dobila od Pape Pia XII. odlikovanje pro Ecclesia et Pontifice (za Crkvu i Papu ). (Op{irnije podatke o proslavi njezine obljetnice donosi Glas Koncila, br.42, od 19.listopada 1997). Iz duhovne ba{tine Marice Stankovi}: Sporedno je ime i oblik... Bog od mene tra`i da logorom izgra ujem ono {to ima do}i... Po dolasku komunista na vlast 1945.g. po~ele su stizati prijetnje Marici Stankovi} da }e biti zatvorena. Neki su joj savjetovali da bje`i u inozemstvo, no ona je to odbila spremna prihvatiti `rtvu. Neposredno prije uhi}enja, koje je predosje}ala, Marica Stankovi} napisala je 5. srpnja 1947.g. svome suradniku u apostolatu L.@. va`no pismo puno proro~anskih slutnji. Iz tog pisma evo nekoliko re~enica: Ja sam potpuno uvjerena da }e se iza svega ovoga, bilo kad, roditi me u na{om omladinom ne{to veliko. Sporedno je ime i oblik, glavno je da duh bude onaj i onakav, kako smo mi to uvijek `eljeli. A ja idem polako za Merzom, Avelinom, Protulipcem, ta ionako sam posljednja iz te generacije. Ali je i mnogo mla i Feliks pao. Ja ne}u pasti, ali mo`da od mene Bog upravo tra`i da logorom izgra ujem ono {to ima do}i, i zato ne idem nikud." Za dva mjeseca 1.rujna 1947.g. Marica Stankovi} bila je uhi}ena i osu ena na pet godina robije koje je izdr`ala do posljednjeg dana u Po`egi. Logorom je izgra ivala ono {to je imalo do}i i {to je do{lo. Od posljedica robijanja umrla je nakon pet godina kao mu~enica. - S obnovom katoli~kih organizacija za mlade` svjedoci smo da se njezine proro~anske slutnje u na{im danima ostvaruju. Kardinal Franjo Kuhari} predvodi koncelebriranu sv. misu u zagreba~koj katedrali prigodom 40. obljetnice smrti Marice Stankovi} 6 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

9 12. Svjetski dan mladih u Parizu 12. Svjetski dan mladih - JMJ Susret mladih s Papom u Parizu Mladi {tovatelji Ivana Merza iz Hrvatske sudjelovali na 12. Svjetskom danu mladih u Francuskoj od 14. do 25. kolovoza Veliki doga aj - susret mladih iz 160 zemalja svijeta u Parizu na 12. svjetskom danu mladih je iza nas. Puno smo toga vidjeli, ~uli, ~itali, a mnogi od nas su ondje i aktivno sudjelovali. Na{a skupina brojila je stotinu mladih, ve}inom iz Slavonije i to iz Osijeka, Valpova, \akova, Vinkovaca, Slav.Broda, Ivankova, Vladislavaca, Po`ege, D.Andrijevaca, Gar~ina, Ludbrega, Zagreba i Dalmacije. Prijavili smo se jo{ u mjesecu velja~i, i kako su nam rekli u Parizu, prvi smo iz Hrvatske koji smo najavili svoje sudjelovanje. Glavni organizator i voditelj hodo~a{}a bio je postulator kauze Ivana Merza, o.bo`idar Nagy, koji je za organizaciju ovoga putovanja utro{io vi{e od mjesec dana intenzivnog rada. Kao pomo}ni voditelj bio je o.slavko Lovri}. U Paray le Monialu gradu Srca Isusova Krenuli smo jo{ 13. kolovoza i prva ~etiri dana, prema ponudi organizatora iz Pariza, koju su uputili svim mladima iz inozemstva, proveli smo u Mladi {tovatelji Ivana Merza pred bazilikom Srca Isusova na Montmartru u Parizu francuskoj provinciji. Izabrali smo biskupiju Autun zbog toga {to se u njoj nalazi Paray le Monial. Tako je na{a prva postaja, nakon sv. mise u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu s kojom je zapo~elo na{e hodo~a{}e, bio pohod mjestu odakle se svijetom pro{irila pobo`nost Presv.Srcu Isusovu. U kapeli ukazanja, gdje je grob sv.margarete Alacoque imali smo sv.misu; svi su je posebno do`ivjeli. Potom smo posjetili kapelu i grob sv.klaudija La Colombiera. Nakon obilaska znamenitosti vezanih uz izvor pobo`nosti Srcu Isusovu u poslijepodnevnim smo satima bili podijeljeni u ~etiri skupine i upu}eni u ~etiri obli`nja gradi}a: Autun, Macon, Le Creusot i Montceau gdje smo zajedno s mladima iz drugih zemalja svijeta bili smje{teni (besplatno) po francuskim obiteljima. U francuskoj provinciji Ovom inicijativom kojom se najprije po{lo u provinciju, francuski su organizatori jo{ jednom pokazali svoju veliku inventivnost i domi{ljatost. Bio je to puni pogodak. Mladi su tako imali priliku upoznati onu pravu Francusku, jer sam Pariz ne predstavlja ni cijelu ni pravu Francusku. Ve} ovdje u provinciji u Le Creusot-u imali smo susret s francuskim Euharistijskim pokretom mladih (MEJ - Mouvement eucharistique des jeunes). Kroz izmjenu iskustava, me usobno upoznavanje, pjesmu i molitvu sklopili smo s njima iskreno prijateljstvo koje }e se dalje razvijati. Dolazak u Pariz U ponedjeljak 18.kolovoza nakon sve~anosti u katedrali Autuna, gdje nas je mjesni biskup nakon srda~nog prijema ispratio, krenuli smo put Pariza kamo smo stigli u ve~ernjim satima. Prema prethodnom dogovoru na{a je skupina u Parizu dobila smje{taj u Versaillesu kod otaca isusovaca u velikom kolegiju St.Genevieve za studente. Ogromna gra evina u nekoliko paviljona, s mno{tvom prostorija, u~ionica, soba, velikom kapelom, te ogromnim parkom, vrtom i sportskim te- IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

10 12. Svjetski dan mladih u Parizu Po ite putovima svijeta graditi civilizaciju ljubavi! - rekao je Papa milijuntnom mno{tvu mladih na 12. svjetskom danu mladih u Parizu, 24. VIII renima. Ovdje je bilo smje{teno preko 600 mladih iz cijeloga svijeta. Osim slu`benog dijela programa koji se sastojao u katehezama po pari{kim crkvama, sudjelovanja na festivalu mladih, te kona~nog susreta sa Svetim Ocem, svaka je skupina imala i svoj dodatni program. Tako je grupa o. Slavka sudjelovala u izvedbi velikog spektakla Loyola XXI {to su ga organizirali francuski isusovci uz sudjelovanje 500 mladih iz raznih zemalja. U nacionalnom sredi{tu francuskog MEJ-a Euharistijskog pokreta Nas 75 ~lanova MEP-a pohodili smo najprije nacionalni centar Euharistijskog pokreta mladih za Francusku. Ondje smo se susreli s o.van Dorenom iz Rima, generalnim tajnikom Apostolata Molitve i Euharistijskog pokreta mladih, a bio je nazo~an i o. Sauro de Luca, voditelj talijanske grane istoga pokreta. U svome govoru na ovome susretu o.van Doren je govorio op}enito o Euharistijskom pokretu mladih, prisutnom u mnogim zemljama svijeta, i istaknuo kako do sada ima tri modela toga pokreta: francuski, talijanski i {pa-njolski. Predlo`io je da mi u Hrvatskoj razvijemo na{ model koji bi se mogao pro{iriti i na druge slavenske zemlje s kojima nas ve`e isto iskustvo pro{losti. U ~etvrtak, 21. kolovoza sudjelovali smo na velikom spektaklu-priredbi {to su ga priredili i organizirali francuski pripadnici Euharistijskog pokreta u suradnji s predstvnicima pokreta iz drugih zemalja. Na toj su priredbi jednom to~kom sudjelovali i na{i mladi. Na priredbi su bili nazo~ni mladi iz raznih zemalja koji pripadaju istom pokretu pa je bilo veoma zanimljivo s njima komunicirati i izmjenjivati iskustva. Sve su to ~lanovi nekada{nje katoli~ke organizacije croisade eucharistique koji su po `elji Pape Ivana XXIII. promijenili ime i uzeli ono koje im je sam Papa dao tj. Euharistijski pokret. Papa na susretu s preko milijun mladih u Parizu Vrhunski do`ivljaj bio je svakako susret sa Svetim Ocem u subotu i nedjelju ~ime su i zavr{ili ovi dani koji su u pozitivnom smislu zdrmali cijeli Pariz, a i Francusku, a {to se ne{to takvo do tada nije zbilo u Francuskoj. Preko milijun mladih okupilo se na zavr{noj svetoj misi na hipodromu Longchampu, {to je, ka`u, bila do sada najve}a Papina misa u Francuskoj. Za sve na{e mlade bilo je to veliko i duboko iskustvo. S ovog hodo~a{}a, koje je za temu imalo pitanje u~enika i Isusov odgovor Gospodine gdje stanuje{? Do ite i vidjet }ete!, te nakon susreta s preko milijun mladih iz cijeloga svijeta, na{i su se mladi vratili u domovinu oboga}eni svjedo~anstvom vjere tolike bra}e i sestara iz cijeloga svijeta, te puni novih spoznaja i poticaja za svoj daljnji kr{}anski `ivot. A za hrvatske ~lanove Euharistijskog pokreta bio je to poseban do`ivljaj i veliko iskustvo susreta s bra}om i sestrama istoga me unarodnog pokreta. Pari{ki hodo~asnik Mladi Hrvati u lancu bratstva dugom 36 kilometara okru`ili su cijeli Pariz 23. VIII IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

11 10 godina Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu Deset godina DOMA HRVATSKIH HODO^ASNIKA Dr. Ivan Merz u Rimu Na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja god. navr{ilo se deset godina kako je utemeljen Dom hrvatskih hodo~asnika u Rimu. Cijeli pothvat ve} pri pokretanju inicijative, po~etkom 1986.g. blagoslovio je sam Papa Ivan Pavao II. i materijalno je pomogao. U jesen 1986.g pothvat su preporu~ili dare`ljivosti hrvatskih vjernika hrvatski biskupi sa svoga jesenskog zasjedanja posebnom izjavom koja je objavljena u Glasu Koncila. Inicijativni odbor iz Rima bio je sastavljen od hrvatskih sve}enika, redovnika, redovnica i laika koji `ive u Rimu: o.zvonimir Zlodi, franjevac konventualac, ispovjednik za hrvatski jezik u bazilici sv.petra (predsjednik), o.bo`idar Nagy, isusovac, urednik hrvatskog programa Radio Vatikana (tajnik), mons. Fabijan Veraja, dotajnik Kongregacije za kauze svetaca, o.pavao Melada, franjevac, predsjednik Papinske Marijanske akademije, o.stjepan Krasi}, dominikanac, profesor na Papinskom sveu~ili{tu sv. Tome Akvinskoga (Angelicum), s.marija Goretti Krznar, vrhovna glavarica Dru`be sestara K}eri milosr a, s. Celina Sari}, zamjenica vrhovne glavarice [kolskih sestara franjevki, u~iteljica Tereza Tocigl. Inicijativni odbor vodio je cijeli pothvat. U~inili su zavjet Ivanu Merzu da pomogne ostvarenju pothvata s obe}anjem da }e, ukoliko se pothvat ostvari u kra}em vremenskom razdoblju, Dom nositi njegovo ime. Ivan Merz je stvarno pomogao na ~udesan na~in i od tada Dom nosi njegovo ime. Kroz ovih deset godina kroz Dom je pro{lo vi{e od dvadeset tisu}a hodo~asnika {to je jasan pokazatelj koliko je Dom bio potreban Hrvatima. O tome svjedo~e i toliki potpisi i izjave hodo~asnika zapisane u Knjizi dojmova. U Domu nalaze gostoprimstvo i mnoge hrvatske delegacije koje dolaze u Rim slu`beno zbog raznih motiva. Posebno sve~ani trenutak za Dom bilo je imenovanje sarajevskog nadbiskupa Vinka Pulji}a za kardinala. Bilo je to 26. studenog godine. Nakon {to je u posebnom obredu u Bazilici Svetoga Petra Papa podijelio kardinalski {e{ir nadbiskupu Vinku Pulji}u, sve~ana proslava ovog povijesnog doga aja odr`ana je u Domu hrvatskih hodo~asnika. Nakon imenovanja Kardinal Pulji} odjeven u svoj kardinalski grimiz do{ao je u Dom zajedno s banjalu~kim biskupom Franjom Komaricom, sa svojom pratnjom, rodbinom brojnim Inicijativni odbor Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu u kapeli Doma nakon sv. mise zahvalnice za desetgodi{njicu svoga rada i postojanja Doma sve}enicima iz BiH-a i vjernicima hodo~asnicima. Tu je za sve njih (bilo je preko 120 gostiju) bila prire ena ve~era. Dom je nastao iz ljubavi za ljubav, kako se to spomene svakome hodo~asniku koji kroz njega pro e. Incijatore ovoga pothvata vodila je samo ljubav prema na{em hrvatskom ~ovjeku da u Rimu ima svoj kutak, kao {to ga imaju i toliki drugi narodi se i `eli da svaki hodo~asnik koji pro e kroz ovaj Dom osjeti da se borave}i u Rimu nalazi u srcu Crkve; a u srcu Crkve uvijek se prona e Bo`anska ljubav. Na sam dan desete obljetnice Doma, 16. srpnja 1997.g. u njemu je slu`ena sv. misa zahvalnica za sretno ostvarenje ovoga pothvata. Na ulazu u Dom postavljen je veliki reljef, rad Akademskog kipara Ante Star~evi}a, koji prikazuje Ivana Merza kako povezuje Hrvate s Rimom. Dom jo{ nije u potpunosti ure en. Budu}i da je to bila zgrada koja je slu`ila u druge svrhe, do sada se u~inilo ve} puno za njenu prilagodbu za prima-nje hodo~asnika. No, jo{ ima dosta toga za u~initi. Pogotovo je treba potpuno urediti za veliki jubilej, godinu kako to savjetuju rimske civilne i crkvene vlasti. Stoga je i nadalje svaka pomo} u tome smislu dobro do{la. Dom prihva}a i grupe i pojedince uz prethodnu najavu. Mladenci nakon vjen~anja, ako do u na bra~no putovanje, u Domu imaju besplatan IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

12 10 godina Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu smje{taj kroz tjedan dana (tj. besplatno no}enje, dok se za hranu sami moraju pobrinuti.) Ako sudjeluju na generalnoj audijenciji srijedom dobiju na dar od Svetoga Oca krunicu i suvenir. (Dar se podi`e u vatikanskom uredu Prefettura della casa pontificia). Ukoliko mladenka do e u vjen~anici (obu~ena kao na dan vjen~anja) na audijenciji budu stavljeni u prvi red i imaju mogu}nost iz bliza pozdraviti se i rukovati sa Svetim Ocem. Adresa Doma: Domus Croata, Via del Grano 35, ROMA, ITALIJA, tel ; fax: Zahvala svim dobro~initeljima Ostvarenje Hrvatskog hodo~asni~kog doma u Rimu svojim su prilozima omogu}ili brojni hrvatski dobro~initelji {irom svijeta. U prvom redu Hrvati izvan domovine, sa svih kontinenata kamo ih je sudbina rasula. U Domu se savjesno vodi evidencija o svim darovateljima koji su dali svoje darove. Do sada ih je u knjigu darovatelja upisano preko dvanaest tisu}a, ali ima ih daleko vi{e jer su mnogi darovali svoj prilog skupno, napose oni po hrvatskim katoli~kim misijama. Na poseban se na~in ovom prigodom `elimo sjetiti i zahvaliti zauzetijim dobro~initeljima Doma. U prvom redu Kardinalu Franji Kuhari}u koji je posredovao kod papinog vikara za grad Rim, Kardinala Camila Ruinija te se je rije{ilo pravno stanje Doma. Potom zahvaljujemo nadbiskupu Frani Frani}u koji je od po~etka podr`avao inicijativu i svesrdno se zalagao da se pothvat mogao ostvariti. Spominjemo nadalje druge velikodu{ne dobrotvore koji su svojim velikim materijalnim prilozima omogu}ili ostvarenje Doma. Navodimo najprije sada ve} pokojne: Don Zdravko Ostoji}, trideset godi{nji voditelj Hrvatske katoli~ke misije u Parizu, p. Alojzije Hartli, voditelj Hrvatske katoli~ke Misije u Kasselu, mons. Tomislav Firis iz SAD. Sje}amo se tako er pok. Zore Ivi~i}, fokolarinke, koja je od po~etka podr`avala pothvat, za njega se molila sve do kraja `ivota i svoje trpljenje i bolest prikazivala za njegovo ostvarenje. Prije smrti u kolicima su je dovezli da vidi Dom. Zahvaljujemo Hrvatskoj Katoli~koj Zajednici iz Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i Kanade koja je na svojoj konvenciji od 1986.g. prihvatila ideju da }e pomagati ostvarenje Doma i u tome smislu su prikupili znatne materijalne darove. Na poseban na~in zahvaljujemo voditeljima Hrv.Kat.Zajednice vl~. Anthonyu Petrusichu i g.melchioru Ma{ini koji su se na poseban na~in zalo`ili u Hrv.Kat.Zajednici za prikupljanje darova. Tako er zahvaljujemo Hrvatskoj Bratskoj Zajednici iz SAD, koja je darovala svoj ne malen prilog za ostvarenje Doma. Zahvaljujemo svim hrvatskim sve}enicima u inozemstvu koji su na svojim misijama i me u svojim vjernicima skupljali priloge. Na poseban na~in zahvaljujemodon Janku Segari}u iz Hrvatske katoli~ke `upe Los Angelesa koji se u tome smislu najvi{e zauzeo i sa svojim `upljanima poslao veliki dar za Dom. Tako er napose `elimo zahvaliti gospo i Barbari Zacher iz Sydneya u Australiji koja se veoma zauzela i me u australskim Hrvatima prikupila brojne darove i uputila ih u Dom. Isto tako zahva-ljujemogospodinupetru Artukovi}u iz Kalifornije koji se ubraja me u najve}e pojedina~ne dobro~initelje Doma. Zahvaljujemo i brojnim onim Hrvatima iz domovine koji su `ive}i tada jo{ pod komunisti~kim re`imom od srca dali i svoj udovi~in dar za ovaj zajedni~ki pothat. Tako er zahvaljujemo i brojnom osoblju Doma koje je kroz ovih deset godina izmjenjuju}i se, srda~no primalo hodo~asnike i svojom poslugom, susretljivo{}u, svojim smije{kom u~inili da se svatko u Domu osje}ao kao u svojoj vlastitoj ku}i. U tome smislu zahvaljujemo vl~. Giovanniu Ivanu Trusini, prvom voditelju Doma, ing. An elku Beri}u koji ga je naslijedio, te na poseban na~in Odbor zahvaljuje g. Mati Martinovi}u koji ve} osam godina pod vodstvom odbora savjesno upravlja Domom. Skupina hodo~asnika iz Bo{njaka pod vodstvom vl~. Antuna Ba~i}a bila je me u prvima koje su potra`ile gostoprimstvo u Domu. Na slici: hodo~asnici iz Bo{njaka u dvori{tu Doma u Rimu 10 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

13 I na kraju `elimo zahvaliti svima, i onima ~ija su imena upisana u Knjigu darovatelja i onima koji su ostali anonimni i ~ije darove samo Bog zna, kao i onima koji su svojom molitvom i `rtvom pratili ostvarenje ovoga pothvata. Svi zajedno uz Bo`ju pomo} i zagovor nebeskih za{titnika, te blagoslov Svetoga Oca i i potporu hrvatskih biskupa omogu}ili smo da na{ hrvatski ~ovjek, vjernik, 10 godina Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu hodo~asnik kada do e u Vje~ni Grad ima svoj dom i svoj krov nad glavom, da ima komadi} hrvatske domovine u Vje~nom Gradu Rimu. U Domu hrvatskih hodo~asnika redovito se slu`e svete mise za sve `ive i pokojne dobrotvore Doma. Odbor Doma hrvatskih hodo~asnika Hodo~asnici govore... Kroz ovih deset godina otkako Dom postoji, kroz njega je pro{lo ve} preko dvadeset tisu}a hrvatskih hodo~asnika. Zanimljivo je vratiti se na po~etak i prolistati malo Knjigu uspomenu u koju se se upisivali hodo~asnici tijekom ovih deset godina. Ovdje donosimo samo neke od upisanih dojmova. Prvi hodo~asnik Prvi hodo~asnik bio je jedan Hrvat iz Argentine, Rikardo Fuduri}. Evo {to je zapisao 12. studenog g. Radostan sam {to sam imao tu sre}u i ~ast da sam kao prvi hrvatski hodo~asnik na{ao gostoprimstvo u Domu hrvatskih hodo~asnika u Rimu, koji nije samo gostinjac nego nas predstavlja kao narod u glavnom gradu kr{}anstva. Ro en sam i odrastao u Argentini, ali duhom i srcem pripadam narodu i domovini svojih roditelja. Upravo sam pohodio Hrvatsku i potom sam po{ao u Rim tragom starih hrvatskih hodo~asnika koji su kroz stolje}a nalazili u Vje~nom Gradu duhovnu okrepu i u~vr{}enje svoje da se svaki Hrvat koji do e ovamo bilo iz Hrvatske ili iz inozemstva osje}a kao u svojoj domovini, jer nas Rim kao sredi{te katoli~anstva sve ujedinjuje u jednoj vjeri. Rim, studenog Ing. Rikardo Fuduri}, Buenos Aires, Argentina Ja sam drugi, koji je prespavao u na{em hrvatskom hodo~asni~kom domu. Prvi iz daleke Argentine, drugi iz Njema~ke! Pomalo tu`no i znakovito. Slika na{eg narodnog bi}a. No ipak, za mene je to bio divan do`ivljaj i osje}aj: u stranom svijetu prespavati no} na tlu domovine zagrljene da ovaj na{ Dom Hrvata postane d o m za svakog koji amo da na{ Dom Hrvata ostane u vje~nom Rimu trajan znak na{eg izvornog imena i na{e vjernosti Hrvatskoj i Crkvi katoli~koj. Rim 20. Studenog P. Alojzije Hartli Hrv.kat.misija Kassel U blagovaonici Doma svaki hodo~asnik nalazi ugodnu doma}u, hrvatsku atmosferu. Na slici: prva grupa mladih iz Zagreba za Cvjetnicu Prvi iz domovine Prvi hodo~asnici iz domovine koji su na{li gostoprimstvo u hodo~asni~kom Domu bila su dva mlada bra~na para iz Zadra. Eugen i Tatjana Sikiri}, te Vesna Oni su boravili u Domu od 13. do 19. prosinca l987. Za svoje su bra~no putovanje izabrali upravo Vje~ni Grad Rim, kako se to preporu~a mladim bra~nim parovima. Tatjana Sikiri} je u ime svih preko hrvatskog programa Radio Vatikana dala ovu izjavu: Veoma smo radosni i sretni da je do{lo do ostvarenja toliko potrebnog doma za hrvatske hodo~asnike u Rimu. Stjecajem okolnosti mi smo imali sre}u da smo prvi njegovi gosti iz domovine. Zahvaljujem svima koji su svojom velikodu{no{}u pripomogli da se ve} do{lo do toga te pojedini hodo~asnici mogu u njemu odsjedati i osje}ati se ugodno kao u svojoj ku}i. Susret s Vje~nim Gradom i Kristovim Namjesnikom jest veliko duhovno oboga}enje i bit }e nam u na{em budu}em bra~nom i obiteljskom `ivotu trajan izvor vjerskih nadahnu}a. Po`eljeli bismo svakom hrvatskom mladom bra~nom paru ovakvo iskustvo IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

14 10 godina Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu i lijepi duhovni do`ivljaj na po~etku zajedni~kog obiteljskog `ivota. Prva grupa iz domovine Prva nulta ili pokusna grupa bili su mladi iz Zagreba i Slav.Broda. Do{li su bili na europski molitveni susret mladih u Rim, u organizaciji ekumenske zajednice iz Taizea za Novu Godinu Do{li su iznenada, nenajavljeni. Bili su smje{teni skromno, jer jo{ nije bilo dovoljno ni kreveta, ni grijanja, te se spavalo u vre}ama za spavanje na podu. Ipak svi su bili sretni i zadovoljni. Evo {to je njihova grupa zapisala u Knjigu uspomena: Etiam nos, grupa mladih iz Slav. Broda na osmo se ante portas. Ono {to Hanibalu nije uspjelo s oru`jem mi smo postigli pjesmom. Zapjevasmo i otvori{e se vrata i srce Vje~noga grada. I gle ~uda! Na osmo ovdje i kutak svoje domovine u tek osnovanom i jo{ nedovr{enom Domu za hrvatske hodo~asnike. Nismo se nadali da }emo u Rimu na}i na{ Dom i da }emo biti tako srda~no primljeni. Posebno se zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u otvaranju ovoga Doma i omogu}ili nama Hrvatima bezbri`an boravak u Vje~nom Gradu. - Mladi iz Slav.Broda Radostan sam {to se san i potreba ostvaruju te dobivamo lijepi kutak u Vje~nom Gradu. Nadam se da }e biti na pomo} i radost mnogim Hrvatima koji }e sa svih strana svijeta ovamo dolaziti i osjetiti se kao kod obilje Bo`jeg blagoslova Hrvatskom domu, svima koji }e se u njemu na}i. 13. I g. Ivan Zirdum `upnik i prof. \akovo Hvala Ti, Bo`e, i svima onima koji su pomogli da imamo svoj dom u Vje~nom gradu, da se ne osje}amo strancima i kad smo izvan domovine. 27. III Bo`o Perija Drago mi je da sam uspio vidjeti Hrvatski dom usred Rima. Za hrvatske katolike to je dom od monumentalne i epohalne va`nosti. Dosad su hrvatski hodo~asnici lutali Rimom, a sada }e imati svoju luku i svoju ku}u. Hvala p.nagyu i svima koji su pridonijeli svoj udio tom velikom djelu. Bog blagoslovio sve koji }e u njemu prebivati. 17. IV Prof. Radovan Grgec Zahvaljujem od sveg srca na pa`nji i gostoprimstvu jer smo se osje}ali kao u Domovini i me u najdra`ima. 27. X Hodo~asnici iz Sv.Kri`a u Samoboru Ing. Rikardo Fuduri}, prvi hodo~asnik Doma, nakon deset godina ponovno je do{ao u Rim, sada s obitelji, da proslavi desetu obljetnicu postojanja Doma. Prvi hodo~asnik nakon deset godina ponovno u Domu Rikardo Fuduri}, prvi hodo~asnik koji je na{ao gostoprimstvo u tek ustanovljenom Domu, nakon deset godina ponovno je pohodio Rim i odsjeo je u Domu, ali ovaj puta s obitelji. U me uvremenu se o`enio, vratio se u Domovinu iz Argentine i na poziv uprave Doma do{ao je proslaviti zajedno s obitelji desetu obljetnicu Doma. Evo {to je tom prigodom napisao u Knjigu uspomena: Nakon deset godina vratio sam se ovamo sa svojom obitelji sada kao gra anin Hrvatske, samostalne i nezavisne dr`ave. Iznena en sam dojmovima koje smo do`ivjeli u Rimu i u Domu hrvatskih hodo~asnika koji je u posljednjih deset godina postao punoljetan i sposoban da prima mnoge Hrvate iz cijeloga svijeta. Cijenim i podr`avam nesebi~an trud svih djelatnika doma, osobito p.nagya, koji to radi zdu{no, bez o~ekivanja nekakvih priznanja nego iz ~iste ljubavi prema Bogu i hrvatskom narodu. Svi mu zahvaljujemo za to. Rim, 5. IX Rikardo Fuduri} s obitelji Hvala Bogu {to se pobrinuo za Hrvatski narod te mu dopustio kutak domovine u Vje~nom Gradu. 18. IV Nada Lubitovi} Lijepo je kada ~ovjek i u tu ini nai e na komadi} rodne grude i na gostoprimstvo hrvatskog srca. 7. V Robert [teter 12 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

15 Francuski biskupi o Merzu Francuski biskupi o disertaciji Ivana Merza Stota obljetnice ro enja Ivana Merza proslavljena je g. i u Parizu odr`avanjem znanstvenog simpozija na Sorboni i Katoli~kom institutu te drugim manifestacijama, o ~emu je donesen op{iran izvje{taj u pro{lom broju Glasila Postulature (br. 1-2, 1996.). Za tu prigodu Postulatura Ivana Merza poslala je svim francuskim biskupima na poklon jedan primjerak disertacije Ivana Merza Utjecaj liturgije na francuske pisce, koja je objavljena za njegovu stotu obljetnicu kao prvi svezak njegovih Sabranih djela. Disertacija je objavljena na francuskom jeziku, tj. onako kako ju je Merz bio napisao. Mnogi biskupi su uputili Postulaturi svoje zahvalnice. Donosimo samo neke izvatke iz njihovih pisama: Zahvaljujem Vam srda~no {to ste mi uputili disertaciju koja omogu}uje da slijedimo utjecaj Sluge Bo`jega, Hrvata, na Crkvu, i to od njegova kori{tenja velikih imena francuske literature i izra`avanja u na{em jeziku, kao i misli {to su ih formulirali ovi prosvijetljeni duhovi, veliki svjedoci suvremene refleksije i katkada i katoli~ke vjere. Uzimam na znanje da }e za prvim sveskom slijediti ostalih devet u nizu Sabranih djela {to bi si mo`da koja biblioteka na{e biskupije mogla nabaviti. + Pierre Pican biskup Bayeux et Lisieux Primio sam knjigu Ivana Merza, koju ste mi poslali i najsrda~nije Vam zahvaljujem. Sa zanimanjem }u se s njome upoznati. Obavijestit }u o tome odgovorne na{e biskupijske komisije za liturgijski pastoral. + Pierre Plateau nadbiskup Bourges-a Zahvaljujem vam za doktorsku disertaciju Ivana Merz koja obra uje temu utjecaja liturgije na francuske pisce. Kao novi biskup Montauban, potje~em iz atlantskih Pirineja gdje je `ivio i sahranjen Francis Jammes. Stoga sam s posebnim zanimanjem ~itao poglavlje 16. prvoga dijela disertacije, jer je to jedan pjesnik koji je zahvaljuju}i svome kontaktu s Paul Claudelom mogao produbiti kr{}ansku vjeru. Rad Ivana Merza ~ini mi se sasvim vrijedan pozornosti. Obavijestit }u o njemu sve}enike moje biskupije koji }e se mo}i njime okoristiti. + Bernard Housset biskup Montauban-a Zahvaljujem vam {to ste mi uputili primjerak disertacije Ivana Merza. Priznajem da je to djelo za mene bilo otkri}e i stoga sam Vam tim vi{e zahvalan za njegovo objavljivanje. + Louis-Marie Bille nadbiskup Aix-en Provence Primio sam prvi svezak Sabranih djela Ivana Merza, njegovu disertaciju. Veoma je zanimljiva. Tema disertacije Ivana Merza je odu{evljavaju}a. Ivan daje novo svjedo~anstvo svetosti koju susre}emo kod mnogih laika. + Jacques Jullien nadbiskup Rennes Dol i Saint Malo Puno Vam zahvaljujem za knjigu Ivana Merza Utjecaj liturgije na francuske pisce. Ivan Merz zaslu`uje da bude vi{e upoznat u Francuskoj. Najprije zbog doga aja koji su obilje`ili Hrvatsku i koji su je u~inili poznatom. Potom zbog njegove ljubavi prema Francuskoj, te njegovih studija na Sorboni i Katoli~kom institutu, zbog njegovih djela i njegova kr{}anskog `ivota. Iako ga nisam poznavao osobno, `elim da proces kanonizacije toga kr{}anskog intelektualca do e do kraja. To }e biti veliko svjedo~anstvo za mlade`. + Rayomond Bouchex nadbiskup Avignona Puno Vam zahvaljujem {to ste mi poslali disertaciju koja se odnosi na Slugu Bo`jega Ivana Merza. Rado }u je pa`ljivo pro~itati. ^estitam Vam za taj lijepi rad. + Leon Soulier biskup Limoges-a IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

16 Ivan Merz o Euharistiji Ivan Merz o Euharistiji Svoju viziju apostolskog rada Ivan Merz je izlo`io u poznatom Predgovoru Zlatnoj Knjizi, priru~niku Orlovske organizacije. U tom svome Apostolskom programu Merz jasno nazna~uje kako je Euharistija temelj svakog apostolskog djelovanja. Novija katoli~ka generacija po{la je za jedan korak dalje. Nju su danas zahvatili valovi onih rijeka koje poteko{e iz vje~nog Rima ve} god.1905., kada je blage uspomene papa Pio X. izdao breve o ~estoj i svagdanjoj svetoj Pri~esti. Mladi nara{taj goji zanosnu ljubav prema na{emu Spasitelju, koji je uvijek s njim u presvetoj Euharistiji; tu crpe on svu svoju snagu za svoje djelovanje, za svoj apostolat. Dok je starija generacija morala afirmirati kr{}anstvo na intelektualan, apologetski na~in i pokazivala silnu odlu~nost u suzbijanju navala liberalizma, nova je generacija smirenija; ona je u neprestanom i intimnom dodiru s Isusom, koji kraljuje i vlada njenim du{ama. S tim je u vezi zanosna ljubav mla ih prema Svetoj Crkvi, Isusovoj neokaljanoj zaru~nici, te njenim biskupima i sve}enicima. Oni su se uvjerili da sve}enika zapada prva i najva`nija uloga u {irenju Kraljevstva Bo`jega, a da se svjetovnjaci moraju njima pridru`iti; moraju postati njihovim pomo}nicima... Iz ove se Zlatne Knjige tako er vidi da omladina ima o~i uvijek usmjerene spram Rima, Tragom Ivana Merza po Parizu ^lanovi Euharistijskog pokreta mladih iz Hrvatske za vrijeme svoga boravka u Parizu prigodom 12. svjetskog dana mladih u kolovozu pohodili su dva mjesta povezana s Ivanom Merzom. Prvo je bila ulica, rue Mayet, u kojoj je stanovao Ivan Merz. Stara je zgrada u kojoj je bio Ivanov stan sru{ena, a na njezinom je mjestu izgra ena nova ku}a pred kojom su se mladi zajedni~ki fotografirali. Zatim su pohodili crkvu sv.vinka Paulskog u koju je Ivan Merz ~esto dolazio na sv.misu i primao sv.pri~est. Nije bilo vremena da se pohodi Manrese, u Clamartu gdje je Ivan obavljao duhovne vje`be. Pro~itani su Ivanovi odabrani tekstovi koje je napisao u Parizu, napose onaj o obla~enju redovnice benediktinke. Mladi {tovatelji Ivana Merza u ulici Mayet na mjestu gdje se uzdizala zgrada gdje je stanovao Ivan Merz za vrijeme svoga boravka u Parizu. 14 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

17 Euharistijski pokret mladih U duhu Ivana Merza suvremena me unarodna organizacija katoli~ke mlade`i Kada je Ivan Merz studirao u Parizu, prou~avao je ondje razne katoli~ke organizacije i udru`enja za mlade`. Od svih njih najvi{e mu se svidjela organizacija Croisade Eucharistique, upravo stoga jer je kod svojih ~lanova razvijala osje}aj i pobo`nost prema presv. Euharistiji. Od njih je Merz uzeo Euharistija, Apostolat i donio je u Hrvatsku, te predao Hrvatskom orlovskom savezu kojemu je bio suutemeljitelj. Od tada su po toj lozinci `ivjeli brojni mladi}i i djevojke i ostvarivali je u svome `ivotu kao ~lanovi katoli~kih organizacija kojima su pripadali godine prilikom jedne audijencije za voditelje i predstavnike iste organizacije tada{nji Papa Ivan XXIII. tra`io je izri~ito od njih da promijene ime. Dapa~e u svome govoru, kojeg im je uputio, dao im je novo ime: Euharistijski pokret. Poslu{ni Svetom Ocu oni su prihvatili novo ime i od tada se zovu EUHARISTIJSKI POKRET MLADIH. Da je Ivan Merz po`ivio, sigurno bi se nastavio nadahnjivati na francuskim iskustvima i ostvarenjima kao {to je to ~inio i za `ivota. Kako se ta organizacija razvijati, kako danas djeluje, prema kojim ciljevima te`i, koje metode upotrebljava, vidjet }emo iz ovoga priloga koji je izra en prema podacima {to ga je francuski Euharistijski pokret mladih - Mouvement Eucharistique des Jeunes (kratica MEJ) - ponudio za informaciju. Nadopunili smo ga jo{ nekim na{im podacima. [to je Euharistijski pokret? Euharistijski pokret mladih je suvremena me unarodna katoli~ka organizacija koja okuplja djecu i mlade` sve do odrasle dobi. Sredi{nja stvarnost pokreta jest Euharistija koja se mladom ~lanu pokreta predstavlja kao sredi{te njegova kr{}anskog `ivota. Poma`e mu se da se najprije osobno izgradi u zrelog kr{}anina, kako bi sudjelovao u apostolskom poslanju i postao ono {to Euharistija zna~i: razlomljeni kruh za druge, za novi Bo`ji svijet. Gdje postoji? Euharistijski pokret mladih djeluje u vi{e od pedeset zemalja svijeta, gotovo na svim kontinentima. Ra~una se da ima preko dva milijuna ~lanova. Navodimo samo neke od zemalja u kojima je pokret posebno razvijen: EUROPA: Francuska, Belgija, [panjolska, Velika Britanija, Irska, Italija, Lituanija, Luksemburg, Portugal, [vicarska, Poljska, ^e{ka, Hrvatska; - SJEVERNA AMERIKA: Kanada; JU@NA AMERIKA: Brazil, ^ile, Peru, Haiti, Mauritansko Oto~je; - AFRIKA: Al`ir, Benin, Burkina Faso, Burundi, Kamerun, Centralna Afrika, Kongo, Obala Bjelokosti, Egipat, Gabon, Guinnee, Libija, Madagaskar, Maroko, Niger, Rwanda, Senegal, Zaire, Togo, Tchad; - AZIJA: Izrael, Libanon, Sirija, Kuvajt, Tajland; IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

18 Euharistijski pokret mladih Tako se u pokretu priznaje da su svakida{nji `ivot, ({kola i obitelj, dru{tveni `ivot, aktivnosti svih vrsta) i duhovna dimenzija - neodjeljivi. Nastoji se oko odgojnog jedinstva koje obuhva}a cijelu osobu. Mladi Francuzi - ~lanovi Euharistijskog pokreta mladih Kad je nastao? Euharistijski pokret ima svoj po~etak jo{ u godini kada je papa sv. Pio X. izdao dokument o ~estoj i ranoj sv.pri~esti kojim je omogu}io da se djeca ve} od rane dobi mogu pri~e{}ivati. Da bi se ovaj papin dekret {to bolje proveo u djelo pokrenuta je u Francuskoj 1915.g. katoli~ka organizacija pod nazivom croisade eucharistique i to u sklopu op}ecrkvenog pokreta Apostolata Molitve, kao njegov prilago eni oblik za djecu i mlade`. Posebno ohrabrenje i polet pokret dobiva 1960.god. od Pape Ivana XXIII. koji mu daje sada{nje ime i od tada u svim zemljama gdje postoji djeluje pod imenom EUHARISTIJSKI POKRET MLADIH. ^etiri metodolo{ka na~ela pokreta ^etiri podru~ja usmjeruju djelovanje pokreta, od kojih svako predstavlja i jedan odgojni cilj: 1. SUDJELOVANJE kroz IZRA@AVANJE {to uklju~uje odgoj za autonomiju i odgovornost, za zajedni~ki `ivot i komunikaciju. 2. U^ENJE MOLITVE INTERIORIZA-CIJA: sastoji se od odgoja za transcendenciju, te otkri}e Isusa Krista. 3. PRODUBLJENJE VJERE FORMACIJA: uklju~uje odgoj za kr{}ansku vjeru, te dublje upoznavanje Biblije i Crkve. 4. OTVARANJE DRUGIMA AKCIJA zna~i odgoj za solidarnost, za anga`man, za suo~enje s realno{}u te kr{}anski apostolat. Odgojni program pokreta: slaviti i `ivjeti Euharistiju Svaki pokret vo en je jednom sredi{njom intuicijom koja daje ton i usmjeruje njegovu pedagogiju i odgojne sadr`aje. Tako Euharistijski pokret temelji svoj odgojni program na Euharistiji koju se slavi i `ivi. 1. Slaviti Euharistiju. Euharistija je izvor i vrhunac svega kr{}anskog `ivota. Kao izvor jedinstva za na{ `ivot ona slavi s Kristom ljubav Bo`ju za sve nas. Po tom slavljenju bo`anskog kruha koji se dijeli, mi smo u zajedni{tvu sa svima onima s kojima `ivimo i s kojima postajemo solidarni. Euharistiju. Kroz Euharistiju mi primamo Boga u na{u osobnu i zajedni~ku povijest. Dopu{taju}i da nas on oblikuje, postajemo tako mi sami kruh za druge. To se `eli `ivjeti u pokretu ne samo jedan sat tjedno, nego cijeli dan, cijeli tjedan i cijeli `ivot. Stoga je Euharistija sr` odgojnog programa pokreta. Ona daje polet akcijama i ~ini dinami~nima sve pothvate. Mlade` Euharistijskog pokreta njeguje i razne rekreativne aktivnosti: izleti, taborovanja... Povezuju}i ova ~etiri cilja i razvijaju}i me u njima uravnote`eni sklad, potvr uje se identitet ovog pokreta kao odgojni i apostolski. Cilj Euharistijskog pokreta mo`emo stoga izraziti i ovim rije~ima: omogu}uje mladima osobnu izgradnju, rast u poznavanju i `ivljenju kr{}anske vjere kako bi mogli preuzeti ljudske i vjerni~ke odgovornosti u zajednici i u sredini u kojoj `ive. Vjeran svome programu i euharistijskom dinamizmu, pokret prilago uje svoje djelovanje prih- 16 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

19 Euharistijski pokret mladih va}aju}i mlade takve kakvi jesu, u njihovoj razli~itosti dobi, spola, sredine i dru{tvenog uklju~ivanja. Pokret `eli pomo}i svim mladima koji se njemu priklju~uju da se razviju u zrele mu`eve i `ene, te postanu anga`irani kr{}ani. Struktura pokreta i na~in djelovanja Tijekom dugih godina svoga postojanja i razvoja pokret je usavr{io metode svoga djelovanja prihva}aju}i i primjenjuju}i najnovija pedago{ka na~ela u radu sa skupinama kako bi se glavni sadr`aji i ciljevi pokreta mogli {to bolje ostvarivati. Osnovna jedinica pokreta naziva se ekipa ili dru{tvo, a broji izme u 5 do 7 ~lanova. Posebno u mla im dru{tvima uvijek je nazo~an jedan stariji voditelj. Dru{tva (ekipe) organizirane su prema dobnoj granici i okupljaju mlade od 9-11, 11-13, 13-15, 15-17, godina te od 19 godina i dalje. Svaka od ovih dobnih skupina ima svoj ~asopis i svoj unutarnji naziv, {to varira prema zemljama u kojima djeluju. Voditelji imaju svoja udru`enja i svoje ~asopise. Glavno sjedi{te pokreta jest u Rimu. U svakoj zemlji u kojoj je pokret nazo~an ima svoje nacionalno vodstvo i svoju vlastitu strukturu. U samom pokretu ima dosta autonomije jer se prilago uje prilikama naroda i zemalja u kojima i djelovanje osnovne zajednice pokreta - ekipa Radost i vedrina {to daje Euharistija odra`ava se u ivotu ekipe - osnovne zajednice pokreta U svojoj bazi pokret djeluje kroz skupine od pet do sedam ~lanova koje se zovu ekipe. S njima je uvijek netko od odraslih, ili koji puta i netko od starijih mladih. Prijateljstvo i kr{}ansko zajedni{tvo intenzivno se do`ivljava u ekipi - osnovnoj jedinici pokreta Ekipa - mjesto sudjelovanja. Sastanak je vrijeme `ivota u zajednici. U klimi prijateljstva, slu{anja i povjerenja mladi pri~aju sve {to su do`ivjeli kroz protekli tjedan pro~itav{i {to su zabilje`ili u svoju osobnu bilje`nicu. Nakon odre enog vremena nastoji se pro~itati u tim zapisima i prepoznati Bo`ja prisutnost u `ivotu kroz svakodnevne doga aje. Ekipa tako postaje mjesto gdje svatko mo`e otvoreno govoriti o sebi i svome iskustvu bez straha da }e biti neshva}en. Pomalo se osloba aju iznositi svoja pitanja, probleme, strahove. Zajedno, uz pomo} odraslog, mladi se oslanjaju jedan na drugoga. - Rije~i nisu jedino sredstvo izraza u ekipi. Pokret (MEJ) promi~e stvarala~ku aktivnost mladih u funkciji njihove dobi i njihovih mogu}nosti kroz mimiku, igru, manuelni rad, crtanje, pjesmu, tjelesne geste itd. Ekipa - mjesto anga`iranja. Mladi se, gledaju}i {to se oko njih zbiva, polagano otvaraju jedni drugima. Otvaraju se svijetu koji ih okru`uje. Postaju pa`ljivi za blize stvarnosti, kao i za one dalje. Tako postaju svjesni {to trebaju u sebi i oko sebe mijenjati. Tako se mogu individualno ili u ekipi anga`irati u izgradnji pravednijeg i bratskijeg svijeta na razne na~ine (karitas, animacija liturgijskih slavlja, itd.). Promatranje i djelovanje predstavljaju dva va`na vida razvoja osobe. Svatko na svojoj razini zapa`a svoje mjesto koje treba zauzeti. Ekipa - mjesto Crkve. Kroz sudjelovanje i anga`man ekipa je tako er mjesto `ivota i kr{}anske formacije. Mladi mogu zajedno prepoznati nazo~nost Bo`ju u njihovu `ivotu. Kroz slu{anje Bo`je Rije~i, kroz otkri}e Evan elja, kroz iskustvo osobne i zajedni~ke molitve, kroz slavljenje blagdana i ~itanje biblijskih tekstova, mladi rastu u svojoj vjeri. Euharistija im omogu}uje slaviti zajedno, prikazati svoja otkri}a, svoja djela svoju solidarnost i zahvaliti Bogu. Ekipa je jedna mala kr{}anska zajednica u vezi sa svim ekipama pokreta kao iscjelinomcrkve. IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

20 Euharistijski pokret mladih U ekipi svakome ~lanu omogu}ava se da bude aktivan, da se izrazi na razne u cjelini pokreta Godi{nja tema. Svake godine nacionalna ekipa odredi temu godine {to predstavlja pedago{ku pomo} i dinamizam za skup aktivnosti pokreta. Ta se tema potom razra uje mjesec po mjesec kroz ~asopise i prilago uje svakom uzrastu. ^asopisi - Prva veza s pokretom je ~asopis. Svaki ~lan u njemu nalazi sugestiju za `ivot ekipe, prijedloge za refleksiju i razmjenu, ideje za osobnu i zajedni~ku akciju, putokaze za molitvu i ~itanje Biblije, ~lanke, svjedo~anstva i drugo {to daje ve}u otvorenost prema stvarnosti. ^asopisi francuskog Euharistijskog pokreta mladih, namijenjeni za sve uzraste, ra{ireni su po cijelom svijetu gdje pokret djeluje Razne aktivnosti ~lanova pokreta u Francuskoj Intenzivna vremena - To su susreti koji okupljaju ~lanove pokreta odre ene dobi po biskupijama ili regijama. Radi se o nenadomjestivim iskustvima `ivota pokreta i Crkve. Na njima se mladi dinamiziraju. Tih susreta ima nekoliko vrsta: 1. vikendi po biskupijama i regijama; 2. mini-camping od tri do ~etiri dana po regijama: 3. nacionalno okupljanje pojedina~nih grana pokreta svake dvije do tri godine. 4. blagdan MEJ-a u tre}em tromjese~ju {k.godine na koji su pozvani, osim ~lanova, njihovi roditelji, voditelji, prijatelji kao i druga udru`enja. Ljetna logorovanja - Svakog ljeta MEJ organizira na nacionalnom planu pedesetak logorovanja (kampova) za razne grane. Na tim ljetovanjima ne suprotstavlja se zabava i duhovnost, nego se nastoji prona}i njihovo jedinstvo. Kroz to vrijeme stavlja se u praksu program pokreta i nastoji se `ivjeti s mladima iskustvo kr{}anskog zajedni{tva. Voditelji pokreta - Laici i sve}enici redovito se sastaju u manjim mjesnim ekipama (P.E.R.L.) Zajedno izmjenjuju iskustva o svome radu. U ~asopisu Partage objavljuju ~lanke za pomo} i refleksiju. Na regionalnom planu tako er se uprili~uju susreti, a svakog ljeta organizira se poseban tjedni te~aj formacije voditelja. Nacionalni kongres pokreta - Organizira se svakih pet godina. Na njemu se na~ini bilanca proteklog rada, te na temelju toga iskustva, kao i odazivaju}i se pozivima Crkve i svijeta, odre uju se smjernice za daljnje djelovanje pokreta u narednom razdoblju. Euharistijski pokret u Crkvi Povezanost s biskupima - Kao pokret mladih u Crkvi u Francuskoj, MEJ ovisi o francuskom episkopatu. Jedan biskup je zadu`en da slijedi `ivot pokreta i u kontaktu je s vodstvom pokreta. 18 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

21 Euharistijski pokret mladih Na transparentu {to ga dr`e ~lanovi Euharistijskog pokreta mladih u Francuskoj pi{e:»odsko~na daska za ivot - ekipa MEJ (Mouvement Eucharistique des Jeunes)«Veza s drugim pokretima - MEJ je ~lan Apostolata laika. Prisutan je u drugim odgojnim pokretima mladih (Skauti, Fokolarini itd.). U kontaktu s inozemstvom. MEJ podr`ava kontakte s drugim euharistijskim pokretima u inozemstvu. Neki imaju vlastite strukture, a drugi se direktno nadahnjuju na MEJ-u i koriste njegove ~asopise, koji se raspar~avaju u ~etrdesetak zema-lja. I na kraju dodajmo jo{ i ovo: Euharistijski pokret mladih(mej) sebe redovito naziva un tremplin pour la vie - odsko~na daska za `ivot. Time se `eli nazna~iti kako sam pokret usmjeruje mladoga vjernika kr{}anina da se {to bolje mo`e pripremiti i potom uklju~iti kao kr{}anin u svijet odraslih. Papa Ivan Pavao II. predstavnicima Euharistijskog pokreta: Primaju}i u Rimu u audijenciju 1987.g. ~lanove francuske grane Euharistijskog pokreta mladih, Papa Ivan Pavao II. im je me u ostalim rekao: Slaviti redovno Euharistiju kao sudjelovanje u Tijelu Kristovu, ujediniti svoje prikazanje s sjediniti Va{e zahvaljivanje s njegovim, to su veliki uvjeti va{e ustrajnosti u milost crkvenog zajedni{tva mo}i }ete skupiti va{e energije da budete Kristovi svjedoci. Crkva ra~una s velikodu{no{}u mladih. Odgovorite Kristovu pozivu tamo gdje ste sada, i tamo gdje }ete biti sutra. MEJ, MEG, MEP Suvremena brzina `ivota name}e zahtjev da se mnoge rije~i ili nazivi koji se ~e{}e rabe izra`avaju kraticama. Tako je i Euharistijski pokret mladih zavisno od zemalja u kojima djeluje izradio svoje kratice. U Francuskoj je kratica najprije na~injena i glasi MEJ {to su prva tri po~etna slova naziva: Mouvement Eucharistiques des Jeunes. Slijede}i Francuze, talijanska kratica za pokret je MEG (Movimento Eucaristico Giovanile). Da bi se uskladilo s francuskim i talijanskim nazivom hrvatska kratica glasi MEP. To su prva tri po~etna slova punog naziva premda ne idu istim redoslijedom; kratica se me utim mo`e ~itati i kao: Mlade` Euharistijskog Pokreta. Raspoznajni znak pisan rukom ima svoju simboliku: sugerira dinamiku i `ivahnost pokreta. Sve ostale informacije o Euharistijskom pokretu mladih dobiju se na adresi Postulature Ivana Merza. IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

22 Euharistijski pokret mladih Ideje Euharistijskog pokreta mladih u Hrvatskoj Jo{ od godine, ideje Euharistijskog pokreta mladih prisutne su me u hrvatskom mlade`i. Donio ih je iz Francuske Ivan Merz od tamo{nje organizacije Croisade eucharistique koja mu se najvi{e svidjela zbog izrazito euharistijskog duha koji je promicala me u svojim ~lanstvom. Te su ideje nastavile `ivjeti u katoli~kim organizacijama koje su povezane s Ivanom Merzom, najprije u Orlovstvu, a onda u Kri`arskoj organizaciji. Danas su te ideje ponovno za`ivjele me u onim mladima koji slijede duhovni put Ivana Merza. Te su ideje postale napose prisutne nakon proslave 12. Svjetskog dana mladih u Parizu gdje su se mladi {tovatelji Ivana Merza iz Hrvatske susreli s brojnim ~lanovima Euharistijskog pokreta mladih iz cijeloga svijeta. Od njih su puno toga nau~ili, njihov na~in i metode rada su ih odu{evili i s njima `ele biti povezani u budu}nosti kao ~lanovi istog me unarodnog Euharistijskog pokreta mladih. Mladi {tovatelji Ivana Merza iz Hrvatske pohodili su nacionalni centar francuskog Euharistijskog pokreta u Parizu za vrijeme 12. svjetskog dana mladih. Na slici: p. Van Doren, p. Sauro de Luca iz Rima, zajedno s mladim Francuzima i Hrvatima u dvori{tu Centra u Parizu. Hrvatski biskupi o va`nosti katoli~kih dru{tava i organizacija Sa svoga zasjedanja u listopadu u \akovu hrvatski su biskupi preporu~ili sve}enicima da okupljaju mlade` u katoli~ka udru`enja ovim rije~ima: Konstatiraju}i ~injenicu da su mladi sve vi{e prepu{teni izazovima suvremenih sredstava zabave i da je sve manje organizacija koje se bave isklju~ivo mlade`i, biskupi tako er pozivaju crkvene djelatnike da zapo~nu osnivati dru{tva koja }e promicati ideale, zdrav rast osobnosti i }udorednu ~isto}u mladih. Posebno se tra`i od `upnika da mlade uklju~uju u katoli~ke organizacije. (XI. plenarno zasjedanje HBK u \akovu, od 2. do 4. X.1996.). Nadbiskup Josip Bozani} mladim Hrvatima u Parizu U kolovozu mjesecu odr`an je u Parizu 12. Svjetski dan mladih i susret s Papom Ivanom Pavlom II. Bio je veliki doga aj ne samo za crkvu u Francuskoj nego i za cijelu Crkvu. Me u brojnim biskupima iz cijeloga svijeta, na ovoj manifestaciji vjere sudjelovao je i novi zagreba~ki nadbiskup Josip Bozani}. Svoje trodnevne kateheze za mlade Hrvate, kojih je bilo preko dvije tisu}e, zaklju~io u petak, na Blagdan Bl. Djevice Marije Kraljice, 22. kolovoza ovim rije~ima: Neka Pariz bude po~etak jednog novog pokreta mladih u Hrvatskoj i BiH! Euharistijski pokret mo`e pomo}i `upskom vjeronauku S ulaskom vjeronauka u {kole `upski vjeronauk je u mnogim mjestima do{ao u krizu. Mnogi sve}enici se tu`e da veoma te{ko mogu motivirati djecu i mlade` da jo{ dolaze i na tre}i sat vjeronauku u `upu, nakon {to su ve} imali dva sata vjeronauka u {koli. Me utim, ako bi se mladima ponudio druga~iji oblik okupljanja u `upi, tj. pripadnost raznim katoli~kim dru{tvima ili pokretima, gdje oni mogu biti aktivni, gdje se mogu anga`irati, te `ivjeti kr{}ansko zajedni{tvo, {to im {kolski vjeronauk ne mo`e pru`iti, tada postoji ve}a mogu}nost da ih se lak{e motivira za okupljanje u crkvenom prostoru. Tako se posti`e isti cilj, tj. odgoj djece i mladih u vjeri i za vjeru, samo na drugi, aktivniji i privla~iviji na~in. Euharistijski pokret mladih u zemljama gdje djeluje, pokazuje upravo tu vrijednost i korist za odgoj mlade`i. Plodovi naravno ne izostaju. Nedavno su provedena istra`ivanja me u sve}enstvom u Francuskoj. Statistike su pokazale da je jedna tre}ina dana{njih sve}enika proiza{la iz organizacije katoli~kih skauta-izvi a~a, jedna tre}ina je do{la iz EUHARISTIJSKOG POKRETA MLADIH, a jedna tre}ina sve}eni~kih zvanja nastala je na druge na~ine. 20 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

23 Poezija Stope u pijesku Danas sam u pijesak vje~nosti utisnula svoje stope. Sutra }e vjetar zaborava na~initi iz pijeska sag bez nabora. Danas se u ogledalu bogatstva odrazila slika mojih sinova, a sutra }e ih tama prolaznosti skriti u svoje dubine. Danas je moj `ivot lanac koji ve`e ju~er sa sutra, a onda }e i njega zvijer raspadanja svojim pand`ama od budu}nosti trgati. Ipak bez mene nema lanca izme u prolaznosti i vje~nosti. Mala, kao zaboravljeni `ivot iz davnina, velika, kao Misao koja me za vje~nost stvori stojim. Nisam, jer sje}anje je kratko, jesam, jer Misao, koja me zamisli, Jest. Ju~er sam u pijesak prolaznosti utisnula stope svoga `i}a, a danas mi je darovan dio Neuni{tivog Bi}a. Vera Val~i}-Beli} Vancouver - Kanada IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

24 Mladi upoznaju Ivana Merza MLADI UPOZNAJU IVANA MERZA Merz i ja se poznajemo Uistinu, Merz i ja se poznajemo. Istina, nismo se susreli jer je on umro mnogo, mnogo ranije nego {to sam ja ro en, ali ipak mi se poznajemo. ^itao sam njegov Dnevnik, ~itao i i{~itavao ga kao srednjo{kolac. Krajem sije~nja 1989.g. u Osijeku, u jednoj kr{}anskoj knji`ari kupio sam knjigu D.Kniewalda Sluga Bo`ji dr.ivan Merz (II. Izmijenjeno i pro{ireno izdanje). ^inilo mi se da sam tu knjigu kupio kao {to sam kupovao i druge knjige. Ali nije bilo tako. Toj knjizi sam se nakon pitanja vra}ao i kasnije, ~itao pojedine njene dijelove ponovo i nisu mi bili dosadni. Kasnije sam dolazio i do drugih knjiga o Ivanu Merzu koje su pisali drugi autori kao: o.josip Vrbanek, o.bo`idar Nagy. Ivanov Dnevnik mo`e se ~itati i kao literarno djelo. Ta tko se samo, nakon ~itanja njegova dnevnika, ne}e sjetiti njegova lijepog djetinjstva u Bosni, Grete, njegovih do`ivljaja u Be~kom Novom Mjestu, pisama majci, Be~a i Pariza. ^itaju}i o Ivanu pozornost su mi privukle i katoli~ke organizacije o kojima ranije nisam mogao ni{ta ni pro~itati. Kasnije sam saznao o kakvim se to organizacijama radilo. Dobio sam potom na poklon i sve brojeve Glasila postulature Ivan Merz ; tako sam mogao saznati da dobar glas o Ivanu i dalje traje i `ivi. U rijetkim odlascima u Zagreb, ~esto sam odlazio na Ivanov grob i tra`io njegovo mjesto u klupama u Sveti{tu Srca Isusova u Palmoti}evoj ulici te gledao prozore njegove sobe na Star~evi}evom domu, kao da se time sje}am svog starog prijatelja koga vi{e nema. Tako se, eto, Ivan i ja poznajemo! Prerana Ivanova smrt nije bila samo dobitak za njega, ve} i za nas. ^esto se sjetim onih trenutaka kada je bio nasmrt bolestan (o tome sam samo ~itao dakako) kada je bio pitan, `rtvuje li svoj `ivot za hrvatsku mlade`, a on je tada potvrdno kimnuo glavom. Ivan i pokret mlade`i koji je sustvarao, najidealniji je pokret hrvatske katoli~ke mlade`i, kako je svojevremeno o njemu napisano. Isti taj pokret se nastavlja i `ivi u nastavlja~ima Ivanova rada i `rtve `ivota; time njegove `rtve postaju plodonosnim, `ivim prisutnima me u nama. Vinko Juzba{i}, student Ivan pokazuje put k Suncu U~enici prvih i drugih razreda Druge gimnazije u Osijeku, ~itali su malu biografiju o Ivanu Merzu. Zamoljeni su bili da zapi{u svoje dojmove od kojih neke ovdje donosimo. ^ista i sveta Ivanova du{a ostavlja veliki trag na du{ama mladih koji tra`e ideale i putove osmi{ljenja svoga `ivota. Sjajna zvijezda na zemlji Moram priznati da sam ~itanjem kratke biografije o Ivanu Merzu osjetila potrebu za boljim kr{}anskim `ivotom. Izuzetno mi se svi a odlomak iz njegova dnevnika: Htio bih biti ponizan, silno ponizan! Svu onu priro enu oholost uni{titi i ponizno te`iti za istinom, samo zbog te same istine. Sav Ivanov `ivot bio je zapravo jedna sjajna zvijezda na zemlji, koja je svojom treperivom svjetlo{}u isijavala ljubav, toplinu i osje}aj bezgre{nosti. Marinela boljim `ivotom Kroz opis njegova `ivota i djelovanja, osjetila sam kako bih i ja trebala `ivjeti nekim boljim `ivotom i ~initi {to vi{e uzornih djela, pomagati, svaki dan moliti i sa~uvati vjeru u Boga. Sanja Vakanjac Trebao je biti progla{en svecem jo{ odavno Svojom hrabro{}u `rtvovao je sebe za sve nas mlade koji tako grije{imo u `ivotu, a onda kad pro~ita{ ovakvu knji`icu, kao {to je ova, otvori ti o~i pred Bogom i ljubav prema Ocu je jo{ ve}a. Zato treba zahvaliti Ivanu Merzu na njegovoj `rtvi zbog nas i mislim da je trebao biti progla{en svecem jo{ odavno. Najvi{e od svega dojmila me se njegova borba za kr{}anstvo i preobra}enje njegovih roditelja. Kad bih trebala pisati o njemu sve {to me se dojmilo ne bi bilo dovoljno puno listova i rije~i jer on je jedinstven. Zato umjesto toliko na- 22 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

25 Mladi upoznaju Ivana Merza pisanog rekla bih samo ovo: svi bi trebali biti poput Ivana Merza. Marija Galinec Sve uronjeno u Bo`ju volju Osobno mi se kod Ivana najvi{e svi a to {to je na sve gledao kao na ne{to {to je uronjeno u Bo`ju volju i {to mu ni{ta nije bilo tako crno kao {to se ~inilo. Voljela bih kada bi ljudi imali takvo gledanje na svijet. Marija Gari} Ne{to se u meni prolomilo, promijenilo Njegova ljubav i `arko i{~ekivanje da primi Isusovo Tijelo, Pri~est, mene je stavilo na muku. Prvi put sam se tada ~itaju}i upitala: Da li se i ja radujem kao Ivan Pri~esti, ili idem samo zato jer mi je pri~est pro{la u naviku. Zastidjela sam se i priznala da sam sebi~na, jer Njemu ne posve}ujem svoje slobodno vrijeme i ne razgovaram s Njime preko Pri~esti. Od tog trenutka, kad sam pro~itala kako je Ivan primao Pri~est, ne{to se u meni prolomilo, promijenilo. Nisam vi{e ja, predala sam se Njemu. Sada znam razmi{ljati, znam da imam Prijatelja, kakvog na ovoj zemlji ne}u na}i. Prijatelja koji je uvijek uz mene. Silvia Bago U~enice 2. razr. II. gimnazije iz Osijeka impresionirane su likom Ivana Merza. Svi a mi se njegov na~in razmi{ljanja o Bogu U tekstu kojeg sam pro~itala svi a mi se njegov na~in razmi{ljanja o Bogu, vjeri, njegova `rtva za hrvatsku mlade`, te njegova velika `elja za primanjem sv.pri~esti. Bojana ^utek Ima prekrasne misli o `ivotu ^itaju}i ovu malu knji`icu o Ivanu Merzu zaista sam se uvjerila da je zaslu`io da postane svetac. On ima tako prekrasne misli o `ivotu, o Bogu o svemu. Ja mislim da bi nama mladima i svim ljudima dobre volje Ivan Merz trebao biti ideal i uzor. I da se barem malo ugledamo u njega. Ana Fumi} Poticaj na duboko razmi{ljanje ^itaju}i ovu bro{uru neke su me stvari navele na duboko razmi{ljanje. Kako neki ~ovjek mo`e toliko svoj `ivot posvetiti Bogu, toliko vjerovati u Njega i te`iti usavr{avanju svoje vjere? Taj ~ovjek mora biti jako ponizan, a Ivan Merz to jest. Pravi je primjer kako bi trebao izgledati ljudski `ivot na zemlji. Slu`iti drugima kao {to je Isus slu`io nama. Andrea Deli} Unutarnja borba prevladana vjerom Posebno mi se svi a njegova re~enica: Postoji li Bog? Ne molim li se fantomu svoje ma{te? To~no se vidi da u njemu vlada unutarnja borba koju kasnije prevladava vjerom u Boga. Ivan Zubac Puno propustila {to ga prije nisam upoznala Priznajem, nikada prije nisam ~ula za Ivana Merza i vidim koliko sam propustila. On je jedan od onih koji zaslu`uju posebno sjajno mjesto u na{oj Crkvi i u na{im srcima. Ana Markovi} Svatko se mo`e prona}i u njegovu `ivotu Zbilja mu se divim zbog te velike njegove `rtve i sveg njegovog odricanja zapo~etog jo{ u najranijim danima `ivota. Svi a mi se i to {to svatko mo`e sebe prona}i u toj knji`ici jer se i Merz u svom `ivotu susre}e s pitanjima i problemima koje susre}e i dana{nja mlade`. Nata{a Ibriks U moju du{u prodrlo svjetlo koje kao da me pro~istilo Kada sam pro~itala knji`icu, zamislila sam se i osje}ala sam se nekako ~udno; kao da je u moje tijelo, u moju du{u prodrlo neko svjetlo, kao da me ne{to pro~istilo. Hvala Ti, orle Kristov, {to si nam pokazao put k suncu! jest re~enica koju }u dugo pamtiti jer izra`ava ono {to sam osje}ala, tj. da je ne{to prodrlo u moju du{u. Mislim da je to bilo sunce koje nam je Ivan svojom ljubavlju i vjerom prema Kristu pokazao. Mirna \eri U njegovu `ivotu pronalazimo svoj `ivot Knjiga je na mene ostavila jak utisak. ^itaju}i je kao da sam sama pro`ivljavala svaki taj djeli}. Ulila mi je hrabrost, a i povjerenje da ustrajem u vjeri i tra`enju svega onoga {to je Ivan prona{ao u Isusu. Naro~ito mi se svi aju njegova razmi{ljanja o vjeri i svijetu koji nas okru`uje. U ponekim njegovim zapisima kao da su zapisane moje misli, moja shva}anja, moje molitve. Isto kao i Ivan, tijekom ovog domovinskog rata i ja sam se okrenula vjeri kao vrijednosti koja pobje uje zlo oko mene. Tek u ratu sam shvatila koliko mi vjera zna~i, a ova knjiga je tu vjeru jo{ produbila. U tamnim i hlad- IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

26 Mladi upoznaju Ivana Merza nim no}ima znala sam satima moliti za sve moje bli`nje i vrijeme provoditi u razgovoru s Bogom. To mi je uvelike pomoglo, oslonila sam se na Boga, na njega koji je uvijek tu kad ga trebam. Hvala Ivanu Merzu na svemu, na tome {to u njegovom `ivotu pronalazimo svoj `ivot, u njegovoj te`nji na{u te`nju, u njegovoj molitvi na{u molitvu. Slijedit }u njegov put, put Kristu, PUT K SUNCU. Vlatka \uri} Na jednostavan na~in objasnio svoju ljubav prema Kristu Iz njegova primjera zra~i ne{to neopisivo {to sa nevjerojatnom lako}om prodire u srce, te mi se ~ini tako blisko da zamalo pomislim da sam poznavala toga ~ovjeka, kao da sam nekako u djeli}u sekunde upoznala ne{to nevjerojatno poznato i blisko! Ne znam kako je Merz uspio na tako jednostavan na~in objasniti svoju ljubav prema Kristu, koju je osje}ao u svojoj du{i! A ova knji`ica je na pravi na~in, jednostavno objasnila kako se treba postaviti prema onome {to osje}amo u srcu, te dala poticaj da to ne{to po~nemo provoditi u `ivot po uzoru na Merza! Usudila bih se usporediti Ivanov `ivot s konkretnim putokazom za nas mlade. Martina Bili} Sav usmjeren na Isusa Krista Ova knji`ica o Ivanu Merzu jako me se dojmila jer si nisam mogao ni zamisliti da neki ~ovjek ima toliku vjeru u Boga i da sav svoj `ivot usmjeri na vjeru u Isusa Krista. Stjepan Levak Shvatila sam {to zna~i prava vjera i pravi vjernik Nakon nekoliko pro~itanih stranica Ivanove biografije pojavilo se zanimanje i volja, ali i razumijevanje s kojim sam ~itala ovu knjigu. U ovoj sam knjizi spoznala {to zna~i biti pravi vjernik. Shva}am i koliko je moja vjera slaba. I na kraju `elim re}i koliko je meni pomogla ova knjiga da shvatim {to zna~i prava vjera, i potaknula me da makar na neki na~in upotpunim svoj vjerski `ivot. Iva Brezovac U svemu je gledao Svevi{njega ^itanje ove knjige jo{ je vi{e produbilo moje mi{ljenje da se ljudi ra aju s pozivom. Pravi apostoli se s njim ra aju. Ono {to me zasigurno najvi{e dirnulo jest mogu}nost Ivana da u svemu, svakoj pojavi, doga aju i osobi vidi Svevi{njega. Domagoj Hajdukovi} U njegovim rije~ima kriju se i moja razmi{ljanja Iznenadilo me to {to je Ivan kao mladi} bio vrlo svestran, bavio se raznim sportovima, {to govori o njegovom otvorenom karakteru. Najvi{e su me se dojmila njegova razmi{ljanja o Isusu: Kolika je ljubav Njegova kad Neizmjernost, daje nama malenima i ni{tavnima sebe na blagovanje. Osje}am da mi je tako blizu, kao da se u njegovim rije~ima kriju i mnoga moja razmi{ljanja i htijenja. Iznenadilo me {to Ivan pridaje veliku va`nost Papi i Crkvi, jer o tome ja ba{ nisam puno razmi{ljala. Tek sada shva}am koliko je pogre{no na to zaboravljati i zapostavljati ta dva vrlo bitna elementa. Margareta Zdelar Osje}a{ da si jedan od njegovih prijatelja Nakon {to se malo prolista ova knji`ica, postane{ zainteresiran i ne{to te vu~e da ju pro~ita{. Zato sam je pro~itala. Svaki je `ivot na neki na~in zanimljiv, ali `ivot Ivana Merza ne samo da je zanimljiv, nego je posve}en za dobro i bolji svijet. ^itav{i knjigu u`ivi{ se i dobije{ dojam da se nalazi{ u vremenu kada je `ivio Ivan Merz, da si jedan od njegovih prijatelja i gleda{ kako se zala`e i poma`e bli`njemu. Bojana Banjanin Zalagao se za ravnopravnost `ene Prou~avaju}i tekstove o `ivotu i djelovanju Ivana Merza i moj je `ivot okrenuo novu stranicu. Za mene je ~itanje njegovih tekstova bio neopisivo nov i ~aroban do`ivljaj, koji me prije svega naveo na duboko razmi{ljanje o `ivotu dana{njih generacija, a najvi{e o sebi samoj. Vrlo me ugodno dirnulo i to da se Ivan Merz zalagao i za `ensku mlade`, jer sam u jednom manjem gradu Hrvatske do`ivjela veliko razo~aranje zbog jedne crkvene osobe koja je mislila da je `enama mjesto u kuhinji i da se ne bi trebale mije{ati u izvan-obiteljske poslove. Drago mi je da je jedan od onih koji su se borili za ravnopravnost `ena bio i Ivan Merz. Na kraju mogu re}i da je Ivan Merz za mene osoba koja se ne zaboravlja i koja uvijek `ivi me u nama u svjetlu Gospodnjem. Martina Demirovi} Djela odu{evljavaju Moram re}i da su me djela Ivana Merza odu{evila. Jako mi se svidjelo kako je odgovorio kada su mu postavili pitanje za{to ljubi Katoli~ku Crkvu i Papu. Sanja Vu~evac Ne{to lijepo i sveto Dojmilo me se to kako je govorio o Bogu, hvalio Ga, divio se, osje}ao je da njegov `ivot pripada Bogu. Dojmilo me se i to {to je Ivan dao svoj `ivot za hrvatsku mlade`. Otkrivaju}i njegovu du{u spoznali smo ne{to lijepo i sveto {to daje ~ovjeku motiv za molitvu. Maja Ko`ul 24 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

27 Ivanov dnevnik U knji`ici su mi se najvi{e svidjeli isje~ci iz njegovoga dnevnika iz kojega uo~avamo njegove osje}aje, razmi{ljanja, kako se kroz godine mijenjao. Martina Cangajst Ivanova pitanja i tra`enja ohrabruju Njegove misli, iako potpuno posve}ene Bogu, ipak sadr`e i mno{tvo pitanja koja si mladi i danas postavljaju. Tako i mi danas tra`imo sebe i sebe u vjeri poput Ivana. Zato se i ja zajedno sa svojim vr{njacima pronalazim u Ivanovim rije~ima: Moja vjera izgleda da slabi ^esto se ~ovjek u mladosti pita: vjerujem li zaista i u {to vjerujem? No upravo nam kasnije Ivanove rije~i daju odgovor na to pitanje. Jedna od najljep{ih Ivanovih misli jest ova: Dan {to ga ~ovjek posveti drugom nije nipo{to gubitak ve} dobitak. Paula Stoj~evi} U~enice 2. razr. II. gimnazije iz Osijeka sa zanimanjem su ~itale biografiju Ivana Merza Otvaraju nam se novi pogledi i ukazuje se novi put ^itaju}i ovu knji`icu o Ivanu Merzu zaredali su se mnogi osje}aji. Prije svega to su osje}aji divljenja zbog njegove tako velike predanosti Isusu Kristu Uz pomo} ove Ivanove biografije otvaraju nam se neki novi pogledi na `ivot, nek nova shva}anja, i ukazuje nam se pravi put, put prema Isusu Kristu. Suzana Agoti} Sigurnost u vje~nu Ljubav Divim se Ivanovoj hrabrosti kojom je i{ao u smrt, bez straha i neizvjesnosti, siguran da }e posti}i vje~nu ljubav, kojoj je posvetio svoj cijeli `ivot. Boris Brezak Mladi upoznaju Ivana Merza Vodi~ mladima kroz `ivot Knjiga o Ivanu Merzu mi se jako svi a zato {to nam otkriva njegovu du{u u kojoj djeluje Bo`ja milost. Ova knjiga mo`e biti vodi~ mladima kroz `ivot, zato jer je Ivan Merz onaj koji mladima pokazuje put k Isusu Kristu svjetlu svijeta i suncu `ivota. Katarina Serdaru{i} Merz i Bog Cijela ova knji`ica me se jako dojmila. U njoj cijeloj vidimo povezanost izme u Merza i Boga. Gabrijela Poljak Kroz svoje misli pokazao nam svoju vjeru Svidjele su mi se mnogo njegove misli kojima nam je pokazao svoju vjeru. U mojim godinama, kada je bio rat, jedina mi je utjeha bila crkva, klupica i knjiga. Mi smo mu zahvalni {to nam je pokazao put k Suncu. Kristina zvanje - {irenje vjere Najvi{e mi se svidjelo njegovo `ivotno zvanje koje je bilo {irenje katoli~ke vjere u mladih. On se potpuno dariva Kristu kao laik na~iniv{i zavjet vje~ne ~isto}e. Vjekoslav Kova~evi} ^ovjek nad ljudima Nakon pro~itane knjige jednostavno ostajem bez rije~i. Ivan je u pravom smislu rije~i ~ovjek nad ljudima. Dojmila me se njegova jednostavnost `ivota, `elja za naukom, svakodnevna molitva, poniznost - Vjekoslav - `rtva Ivan Merz nam otkriva svoju veliku ljubav prema Bogu i to svojim mislima, perom, rije~ju i govorom. Najljep{ citat mi nam mora biti `rtva, da mnogo lijepoga ni ne gleda. Kristina Habschied Ovaj `ivot `ivio za onaj drugi na nebu Najvi{e su me se dojmile njegove odluke o svome `ivotu koje je u~inio u Parizu. Ovaj `ivot `ivio je za onaj drugi na nebu. Shvatio je da veli~ina ~vojeka ne ovisi o znanju, ve} o moralnim osobinama, odnosu prema bli`njima i Crkvi. Sun~ica Juri{i} IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

28 Proslave Dana Ivana Merza Proslave Dana Ivana Merza Banja Luka Tek naknadno, zbog ratnih stradanja, doznali smo da je 1991.god. odr`ana proslava Mer~evog dana u Banja Luci. Bila je to posljednja proslava prije izbijanja rata koji je poharao Bosnu i Hercegovinu. Na to nas je upozorila, sada ve} pokojna, velika {tovateljica Ivana Merza gospo a Ivanka Batu{i}. Donosimo njezin kratki izvje{taj {to ga je poslala postulatoru kauze Ivana Merza. Ivanova proslava 10. V je lijepo pro{la. Na po~etku sv.mise pro~itan je Va{ Proslave u Zagrebu pozdrav. Zatim, nakon propovijedi o Merzu, koju je znala~ki izrekao na{ vl~. Mile dr. Ani~i} (biskupov kancelar) mladi su ~itali recitacije. Zatim su dvoje mladih naizmjence ~itali Na{ dobri brat Ivan od M.Preisler. Lijepo je odgovarala ova recitacija, jer je i na{im dragim gradom hodao Ivan. Katedralni zbor je pjevao Volim ovaj grad, a molitve u sv.misi su sve bile povezane za Ivana. Poslije sv.mise je Karmela sa svojim bibliotekarima i drugim mladima, koji su se pridru`ili, proslavili godi{njicu biblioteke Ivana Merza Blagoslov bron~anog reljefa Ivana Merza u Osnovnoj {koli u Zagrebu koja po njemu nosi ime Raznim manifestacijama obilje`en je Dan Ivana Merza, 10.svibnja u Zagrebu. Bila je to 67. obljetnica smrti sluge Bo`jega. U Osnovnoj {koli koja od prethodne godine nosi ime sluge Bo`jega Ivana Merza, otkriven je i blagoslovljen bron~ani reljef Ivana Merza {to ga je izradio akademski kipar Ante Star~evi}. Ravnatelj prof. Ivica \akovi} i upnik o. Rudolf Ko- `upnik `upe Srca Isu- Reljef je blagoslovio prek prigodom blagoslova sova o.rudolf Koprek. reljefa Ivana Merza Na sve~anosti otkrivanja i blagoslova reljefa bio je nazo~an ravnatelj {kole prof. Ivica \akovi}, autor reljefa Ante Star~evi}, postulator o.bo`idar Nagy, predstavnik Ministarstva kulture i {porta g.stjepan Lice, i dr.petar Kraljevi}. Sve~anosti su potom prisustvovali nastavnici {kole i u~enici koji su izveli i prigodni program. Bron~ani reljef nakon pozdravnog govora otkrio je g.stjepan Lice. O Ivanu Merzu govorio je ravnatelj {kole prof. Ivica \akovi} koji ga je postavio za uzor katoli~kog odgojitelja roditeljima i u~iteljima. Nazo~ne je pozdravio i predsjednik VKB-a dr.p.kraljevi}. O nastanku ovog bron~anog reljefa govorio je postulator o.bo`idar Nagy koji je dao idejnu zamisao za izradu reljefa. Akademski kipar Ante Star~evi} govorio je o sadr`aju na kojem je Ivan Merz prikazan kako povezuje Hrvate s Rimom. U ruci Merz dr`i knjigu papinskih enciklika i crkvenih dokumenata ~ime se `eljela naglasiti Mer~eva velika vjernost u~iteljstvu Crkve i njegovo nastojanje da se ideje u~iteljstva pro{ire u katoli~koj javnosti. Ostali elementi koji su stavljeni na reljef ilustriraju zna~ajne momente iz `ivota Ivana Merza. Original ovoga reljefa nalazi se u Rimu, na ulazu u Dom hrvatskih hodo~asnika koji nosi naziv po Ivanu Merzu. Postulator o.nagy govorio je za{to je hodo~asni~ki Dom u Rimu dobio naziv po Ivanu Merzu. Radi se o ispunjenju zavjeta Ivanu Merzu, koji je svojim nebeskim posredovanjem pomogao da se pothvat Doma moga ostvariti. Sve~ana akademija za Dan Ivana Merza koji se slavi kao Dan {kole koja po njemu nosi ime u Zagrebu 26 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

29 Proslave Dana Ivana Merza Poslije podne je u obli`njem Domu hrvatske vojske odr`ana sve~ana akademija u ~ast Ivanu Merzu. Kako je Osnovna {kola Dr.Ivan Merz istoga dana slavila i svoj Dan {kole, program akademije izveli su u~enici iste {kole. Nave~er u 19 sati, u Bazilici Srca Isusova, biskup Marko Culej predvodio je koncelebriranu svetu misu prigodom 67. obljetnice smrti Ivana Merza i izrekao je prigodnu propovijed. Dana Ivana Merza obilje`en je i u Karlovcu i u Ludbregu. (Op{irnije o tome vidi: Kri`, br. 2, 1995., str ) Cijela godina bila je u znaku jubileja Ivana Merza, tj. njegove stote obljetnice ro enja, koja je sva bila usredoto~ena u jesen, u blizini samoga datuma Ivanove obljetnice, 16.XII. Stoga je njegov dan, 10. svibnja, proslavljen skromnije. U Bazilici Srca Isusova slu`ena je koncelebrirana sv.misa koju je predvodio biskup Marko Culej u koncelebraciji s dr. Stanislavom Vitkovi}em i drugim sve}enicima U Bazilici Srca Isusova u Zagrebu sve~anom je misom u subotu 10.svibnja proslavljena 69.obljetnica smrti sluge Bo`jega, dr.ivana Merza. Koncelebriranu misu, uz oce isusovce, predvodio je vl~.boris Balentovi}, vicerektor Nadbiskupskog bogoslovskog sjemeni{ta. Vl~.Balentovi} prikazao je u homiliji dr. Merza kao osobu zahva}enu Duhom Svetim, jer je sve {to je nosio u srcu darovao Crkvi. Njegovo i Ili katolik ili ni{ta, jasno govore da je ve} onda osjetio potrebu za reevangelizacijom i htio je odgojiti nara{taje hrvatske mlade`i da budu kao stijena jer za {irenje Kraljevstva Bo`jega potrebni su mladi. U svako doba mora se `ivjeti kr{}anski, a grijeh je uvijek uzrok krize i zato se zalagao za apostolat primjera, a ne samo rije~i, naglasio je vl~.b.balentovi}. Nakon sv.mise odr`ana je zajedni~ka molitva na Merzovu grobu. IVAN MERZ o apostolskom djelovanju U svome apostolskom nastojanju Ivan je razradio taktiku i izradio na~ela kako raditi u apostolatu i spa{avati du{e. Ta svoja na~ela iznio je u ~lanku Sticanje podmlatka U stvari, u njemu je indirektno opisao sebe i svoj na~in djelovanja. Temelj na{ega apostolskog rada le`i u na{em odnosu k Isusu koji u nama mora `ivjeti Onaj koji `eli spasavati du{e drugih, mora ponajprije znati kako }e spasavati svoju vlastitu du{u... Temelj na{ega apostolskog rada i uspjeha le`i prema tome u nama samima, u na{em odnosu k Isusu, koji u nama mora `ivjeti. Izobrazba na{ega uma i volje i ~uvstva preduvjet je na{ega rada izvan na{ih redova u kojima `elimo djelovati. Koja su, dakle, svojstva da se ponajprije sami izgradimo? To je dnevna jutarnja meditacija, ~esto prisustvovanje sv. misi i primanje sakramenata, dnevno ispitivanje savjesti i dnevno ~itanje duhovnog {tiva. ^inimo li to, to }e Isus u nama sve vi{e i ja~e `ivjeti, razumjet }emo bolje smisao `ivota i ekonomiju spasa i uvidjet }emo s kojom ljubavlju na{a Ljubav - Isus - ljubi svaku pojedinu du{u. Zato {to Isus ~ezne i strepi za svakom pojedinom du{om, jer je ona stvorena za vje~no bla`enstvo, to se ta ~e`nja za du{om na{ih bli`njih prenosi od Isusa na nas i u nama se ra a `elja da stavimo u Isusov naru~aj sve te du{e za koji su one i stvorene. Du{a na{ega bli`njega - predmet od neizmjerne vrijednosti Mi smo ~vrsto odu~ili da }emo s Isusom nastojati osvojiti du{u ovoga ili onoga. Prvi smo korak u~inili ve} time {to smo na{u vlastitu slobodu stavili u slu`bu Isusove volje. Drugi je korak na{ osobni saobra}aj s na{im drugovima. U svakoj zgodi posve nehotice mora iz nas strujiti onaj nadnaravni mir, ono po~ivanje u Bogu ~iji smo mi sudionici. Mi }emo u du{i na{ega bli`njega, koji nije na{ prista{a, razmatrati jedan predmet od neizmjerne vrijednosti. On bi se poput stakla razbio kad bismo ga nezgodno primili. Budimo zato oprezni; budimo puni milosr a i strpljivosti s na{im protivnicima; u svakom ~asu oni moraju biti svjesni da mi u njima ljubimo ne{to, ~iju vrijednost oni sami ne spoznaju, i da smo im spremni pomo}i u najneznatnijim, kao i najznatnijim stvarima. IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

30 gdje je onaj svjetionik koji svojim zrakama obasjava cijelu zemlju. Vijesti iz Postulature Pariz Vicepostulatura I.Merza Za potrebe {to uspje{nijeg odvijanja postupka za beatifikaciju sluge Bo`jega Ivana Merza, Postulatura Mer~eve kauze imenovala je 2.velja~e jo{ jednog vicepostulatora, i to za francusko jezi~no podru~je sa sjedi{tem u Parizu. Novi vicepostulator je gospo a Ivanka Jardin, profesorica u Hrvatskoj dopunskoj {koli u Parizu i koordinator za hrvatske dopunske {kole u Francuskoj. Prema propisima u mjestu gdje je Sluga Bo`ji du`e boravio mo`e postojati vicepostulator, a tu slu`bu mo`e vr{iti i vjernik laik. Dr.Ivan Merz boravio je na studiju u Parizu od do g. i ima jo{ uvijek uspomena na njega iz toga razdoblja. Slu`ba vicepostulatora u Francuskoj sastojat }e se u prikupljanju daljnjih podataka o Ivanu Merzu iz pari{kog perioda njegova `ivota i u promicanju poznavanja njegova sveta~kog `ivota me u francuskim vjernicima. Poljska Vijesti iz Postulature List o Merzu Ve} petu godinu u Poljskoj izlazi list posve}en Ivanu Merzu pod naslovom: Rycerz krzyza bialego Vitez bijeloga kri`a. Dosada je iza{lo ukupno 15 brojeva. Ure uje ga i izdaje veliki {tovatelj Ivana Merza Jozef Staszkowian, koji je ve} mnogo u~inio za promicanje Mer~eva poznavanja i njegova {tovanja me u Poljacima. Preveo je brojne tekstove o Ivanu Merzu na poljski, me u njima i njegovu biografiju za ~ije se objavljivanje vr{e pripreme. U ime Postulature ovime najsrda~nije zahvaljujemo g.staszkowianu na njegovom zauzimanju za promicanje poznavanja i {tovanja Ivana Merza me u Poljacima. Kutina Obiteljsko savjetovali{te pod za{titom Ivana Merza Na poticaj ~asne sestre An ele Golub, iz Dru`be Klanjateljice Krvi Kristove i uz njezinu nesebi~nu stru~nu pomo}, dana 5.rujna 1994.g. u ^.s. An ela Golub govori na otvorenju Obiteljskog savjetovali{a u Kutini Me unarodnoj godini obitelji osnovano je Obiteljsko savjetovali{te u Kutini Ljubav, `ivot, radost, obitelj pod za{titom dr.ivana Merza. Sve~ano je otvorenje i blagoslov Savjetovali{ta bilo 13. rujna g. Blagoslovio ga je vl~. Marko Majstorovi} uz asistenciju doma}eg `upnika, Slonj{~aka. Sve~anom otvorenju prisustvovao je vl~. Dragutin Toplak iz Osekova, predstavnik `upanijske i lokalne vlasti iz Siska i Grada Kutine, ravnatelj Osnovne {kole, akademski slikar prof.ivan Milat, koji je poklonio sliku Ivana Merza Obiteljskom savjetovali{tu, zatim djelatnici Centra za socijalnu skrb Kutine i ostali gra ani. Kao potpora Obiteljskom savjetovali{tu osnovana je 8.rujna iste godine na blagdan Male Gospe Molitvena zajednica za gra ane Kutine, tako er pod za{titom Sv.Obitelji i Sluge Bo`jega dr.ivana Merza. Prvi suosniva~i i djelatnici Obiteljskog savjetovali{ta, koji ina~e svoje usluge daje potpuno besplatno, jesu: ~.s.an ela Golub, vi{a medicinska sestra i dipl.teolog; Ana [u{njara, socijalna radnica i ravnateljica Centra za socijalnu skrb; Ana [iprak soc.radnica; Nada Juri}, soc.radnica; Vera Kova~evi}, soc.radnica; Dra`en Kova~evi}, Mastilica, dipl. pravnik; Jadranka Cvrtila, upravni pravnik. Obiteljsko savjetovali{te ima ove djelatnosti: rad s obitelji kod ku}e i u savjetovali{tu, o~uvanje braka, briga za trudnice i nero enu djecu, prirodna za{tita zdravlja `ene, primjena Billing-sove metode, za{tita zlostavljanih osoba, pomo} ovisnicima, duhovno-moralna i materijalna pomo} obitelji. Osim gore navedenih djelatnosti Obiteljsko savjetovali{te Dr. Ivan Merz organizira svakoga mjeseca po jednu tribinu za gra ane Kutine, o temama i problemima vezanima uz obitelj. 28 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

31 Vijesti iz Postulature Hamilton, Kanada Lik I.Merza na hrvatskoj crkvi Nakon Essena u Njema~koj jo{ je jedna hrvatska crkva u dijaspori ovjekovje~ila lik Ivana Merza u svojim prostorima. Radi se o hrvatskoj crkvi u Hamiltonu, u Kanadi. O tome nam javlja 25.o`ujka G. vl~. Franjo Vi{aticki. Na{a je crkva slavila 25. godina od kako je sagra ena. Tom je prilikom na{ `upnik, pre~.g.marijan Mihokovi}, poduzeo preure enje. Me u ostalim, crkva je ukra{ena novim prozorima-vitrajima. U sve}eni~ku sakristiju su u{li kandidati za oltar, kard.stepinac i dr.merz, a u ministrantsku ve} kanonizirani sv.nikola Taveli} i sv.leopold Mandi}. Dr.Merz je u{ao u u`i izbor jer je istaknuti katoli~ki laik, odgojitelj mlade`i i ~ovjek velike liturgijske duhovnosti. Vitraj Ivana Merza izradio je akademski kipar i slikar g.mihovil [tebih. Vitraje su darovali u crkvi pojedinci ili obitelji. Ovaj lik Merza darovalo je nekoliko obitelji iz Banja Luke, okolice, te njihovi prijatelji. Njihova su imena: Josip i Ljiljana Hejpeter, Pavo i Branka Mati}, Mato i Dragica Josipovi}, Veselko i Jelena Rezo, Stanko i Ru`ica Rezo, Pero i Dobroslavka Mandi}, Ondina Rezo, Ante i Postulatura Ivana Merza ovime zahvaljuje `upniku, pre~.m.mihokovi}u, te vl~. F.Vi{atickom, kao i darovateljima {to su na ovaj na~in u~inili prisutnim Slugu Bo`jega Ivana Merza me u hrvatskim iseljenicima! Zagreb Rektorova nagrada za rad o Merzu Boris Bobok, student na Fakultetu za Fizi~ku kulturu Sveu~ili{ta u Zagrebu izradio je 1995.god. pismeni rad pod naslovom: ZNA^AJ I ULOGA DR. IVANA MERZA U HRVATSKOJ NEKAD I DANAS. Mentor mu je bio doc. dr. Rad je nagra en rektorovom nagradom za 1995.godinu. U svojoj radnji autor obra uje ove teme: 1. Porijeklo i {kolovanje dr.ivana Merza; 2.Katoli~ka akcija i Hrvatski orlovski savez u `ivotu dr.ivana Merza. 3. Tjelovje`ba kao sastavni dio Orlovstva. U svome radu autor na 2. str. pi{e: Zapitajmo se malo i pogledajmo na{u dana{nju hrvatsku mlade`. O tomu se ne treba puno pisati, sve se zna. Zna se da je droga do{la ve} i u osnovne {kole, zna se da je alkohol op}e dru{tveno zlo, sida ali zanimljivo je da svi boja`ljivo tome pristupamo, a poduzima se malo ili nimalo. Svi mislimo: Ma ne}e valjda moga sina, moga brata, moga oca. Kroz ovaj rad bit }e prikazan program hrvatske mlade`i koji je vo en Hrvatskim Orlovskim Savezom i Katoli~kom Akcijom u godinama na po~etku ovoga stolje}a kao i ponovno ra anje tih organizacija dolaskom demokracije u Hrvatsku. Cilj ovoga rada je predstaviti tako er osobu dr.ivana Merza, njegov zna~aj i ulogu u kojem je djelovao. Rad je tako er zami{ljen da dade prijedloge i sugestije, da se na temelju pro{lih iskustava u radu s omladinom {to je provodio Ivan Merz, izrade programi za odgojni rad s mlade`i te bude i preventivno sredstvo protiv mnogih zastranjenja i zala koja djeluju na dana{nju mlade`. Autor ovoga rada, Boris Bobok, bio je jedan od dvoje odabranih mladih iz Hrvatske koji su sudjelovali u Forumu mladih koji je prethodio 12.svjetskom danu mladih u Parizu. Njegova slika objavljena je na prvoj stranici Glasila katoli~ke mlade`i MI br.9, a intervju s njime o njegovim dojmovima na tom velikom svjetskom skupu mladih objavljen je u istom broju lista. Daruvar, Osijek Maturalni radovi o Ivanu Merzu U {kolskoj godini 1996./97. na dvije gimnazije u Hrvatskoj obranjena su veoma uspje{no dva maturalna rada posve}ena Ivanu Merzu. Danijela Golubi} iz gimnazije u Daruvaru napisala je i obranila svoj maturalni rad ~ija tema glasi: Dr.Ivan Merz i Katoli~ka Akcija u Hrvatskoj izme u dva svjetska rata. Mentor joj je bio prof. Vjenceslav Herout. U predgovoru svoje radnje Danijela pi{e: U vremenu u kojem svi govore da nemaju vremena te{ko se odlu~iti pisati svoj maturalni rad o ~ovjeku koji je imao vremena za sve. Ivan Merz bio je svjestan da ne mo`e promijeniti svijet, ali da mo`e promijeniti ~ovjeka, da mu mo`e pomo}i da ne gubi nadu, da ne o~ajava i da snagu potra`i u vjeri. Drug maturalni rad napisao je Marin Skender iz 2.gimnazije u Osijeku pod vodstvom svoga vjerou~itelja o.bo`idara Nagya. U svome radu autor je obradio lik i djelo Ivana Merza. U zaklju~ku, nastavljaju}i na razmi{ljanju autor ka`e: Ime Ivana Merza mo`e se ubrojiti me u one koji nisu u{li u svijet svojih suvremenika ni dramatskom borbom obra}enja, ni ~udesnim, iznenadnim bljeskovima milosti, ni stravi~nim protestima, ni vikom na sve trulo oko sebe. A ipak, Merz se uvukao i usjekao kao klin u du{e svojih suvremenika, ali i svih ostalih koji su bar malo upoznati s njime. Svojim na~inom `ivljenja i djelovanja Ivan Merz je postao simbol izvjesne duhovne orijentacije i kamen me a{ hrvatskog katolicizma. IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

32 Usli{anja - Zahvale USLI[ANJA ZAHVALE Zahvala za desetgodi{nje postojanje Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu Prigodom desete obljetnice ustanovljenja Doma hrvatskih hodo~asnika Dr.Ivan Merz u Rimu Uprava Doma (Comitato Domus Croata) ovime javno zahvaljuje Slugi Bo`jemu Ivanu Merzu za njegovo nebesko posredovanje u sretnom ostvarenju ovoga pothvata. Preporu~a mu se i nadalje da svojim zagovorom poma`e te Dom mo`e ispunjavati svrhu za koju je ustanovljen i da bude trajno u slu`bi duhovnog dobra hrvatskih hodo~asnika. - Odbor Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu Ponovno ozdravila i dobila posao Godinu dana tra`ila sam posao i nisam ga mogla na}i. Prije dva mjeseca izmolila sam devetnicu Ivanu Merzu da dobijem posao i evo prije tjedan dana neo~ekivano sam ga dobila. Tako er zbog oskudice te{ko sam se razboljela. Nisu mi mogli utvrditi uzrok bolesti unato~ brojnim pretragama. Ponovno sam izmolila Ivanu Merzu devetnicu i evo nakon mjesec dana ja sam na svojim nogama. Prije par dana jedva sam mogla pre}i 500 m. Sve mi je bolje i bolje. Znam da je molitva urodila plodom. Nadam se da }e ova moja ispovijest pridonijeti beatifikaciji dr.ivana Merza. - Emica Bari{i}, Groma~nik, Sl.Brod. Sretno polo`ila sudbonosni ispit Ponovno vam pi{em u povodu novog usli{anja moje molitve kod Boga, a po zagovoru Ivana Merza. Izmolila sam devetnicu za polaganje meni najva`nijeg ispita u `ivotu, od kojeg mi je ovisio posao. Nau~ila sam ga za vrlo kratko vrijeme, jer sam nakon molitve osjetila posebnu smirenost. Zahva-ljujem ponovno Bogu i Ivanu Merzu. - Emica Bari{i}, Groma~nik, Sl.Brod Oslobo enje od velikih tjeskoba Ovime se `elim zahvaliti za Milost, koja me je u nekoliko trenutaka oslobodila velikih tjeskoba i du{evnih te{ko}a, a po zagovoru sluge Bo`jega Ivana Merza. J.Jakov, Osijek Nestale tjelesne tegobe Ove godine kad je bio blagoslov ku}a, dobila sam sliku Sluge Bo`jega Ivana Merza. Ba{ sam bila bolesna od svega pomalo, a krvni tlak bio je takav da ga nikakve tablete nisu mogle skinuti. Izmolila sam dvije devetnice u ~ast Ivanu Merzu i zamolila ga da mi pomogne, jer sam i ja ro ena u Banjoj Luci kao i on. Hvala Bogu i Slugi Bo`jemu Ivanu Merzu, sad je sve dobro. Znam i sigurna sam da je molio za mene. Molim i ja za njegovo progla{enje bla`enim. Slavka Peni}, Osijek Susret sa sinom nakon puno godina Utjecala sam se dragom Ivanu Merzu i Bog mi je usli{ao sve {to sam Ivana molila i postila u njegovoj devetnici, napose za susret sa sinom i njegovom obitelji s kojima se nisam vidjela dugo godina. Hvala Ivanu Merzu i Bogu koji nam daje na{e svete. Zrinka [u{njar, prognanik iz B.Luke Dobila mirovinu Zahvaljujem za milost po zagovoru Ivana Merza. Te{ko bolesna susjeda dobila je mirovinu po zagovoru Ivana Merza. A.Horvati~ek, Zagreb (nov~ani dar) Obra}enje jedne osobe Zahvaljujem se dragom Ivanu Merzu za usli{anje u svojim molitvama, koje sam mu upravljala za obra}enje jedne osobe. Sada je ta osoba, nakon ispovjedi i Pri~esti, potpuno mirna i zado-voljna. S. Ljudevita (nov~ani dar) Rije{en problem prodaje ku}e Za prodaju ku}e ~ekali smo punih osam godina. Prije dvije godine po~ela sam se moliti Ivanu Merzu radi prodaje obiteljske ku}e. Svaku ve~er molila sam Ivanu da bi se ku}a prodala. Bog nam je usli{ao molitvu, pa se tako pridru`ujem tisu}ama vjernika koji se utje~u Ivanu Merzu. Uvjereni da je Ivan svojim svetim, kratkim `ivotom omilio Bogu, molim se da ga udostoji proslaviti ~a{}u oltara, kako bi njegov primjer pomogao ljudima na putovanju prema nebeskoj domovini. Zdenka R.-G., Osijek Pomo} u pronala`enju bra~nog druga i osnivanju kr{}anske obitelji Kad sam po~ela dolaziti u Baziliku Srca Isusova u Zagrebu, u Palmoti}evoj ulici, prvi put sam vidjela grob-spomenik dr.ivana Merza i klupu u kojoj se molio. ^esto sam kle~ala pred njegovim grobom i molila sam ga da mi pomogne u tra`enju bra~noga druga i ostvarivanju kr{}anskog bra~nog `ivota. Ubrzo nakon toga upoznala sam svoga supruga, koji potje~e iz prave kr{}anske obitelji. Vjen~ali smo se i dobili smo sina Ivana. Vjerujem da sam gore spomenute milosti dobila po zagovoru Presvetog Srca Isusovog i Marijinog te njihovog 30 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

33 Usli{anja - Zahvale {tovatelja dr.ivana Merza, kojemu sam obe}ala da }u svjedo~iti o milosti i usli{anju koje sam primila, mole}i se pred njegovim likom na njegovu grobu. Hvala Ti dragi Ivane, {to si mi pomogao da dobijem divnog mu`a i sina! Hvala Ti {to si mi pomogao da se pribli`im Bogu i u~vrstim vjeru! Hvala Ti, jer sam i sama spoznala ono {to si ti napisao: Znam i osje}am da je katolicizam jedina prava vjera! Molim Te, pomozi mi da se nikad ne odijelim od Boga i prave vjere. - Tvoja {tovateljica Lj.M., Zagreb. Prona ena putovnica Vra}aju}i se iz inozemstva ku}i, putem mi je nestala putovnica. Sve sam u autu pretra`ila, ali nje nigdje. Mislila sam da sam je izgubila i po{la sam na policiju prijaviti. Ondje su samnom veoma strogo postupili misle}i da sam je nekome prodala za tisu}u DM. Tra`ili su da napi{em izjavu. To sam i u~inila i odnijela je u Petrinjsku 30. Umjesto da poslije toga odem ku}i, oti{la sam u Baziliku Srca Isusova moliti za sigurnu pomo}. Ponukana u srcu, kleknula sam na klecalo pred grobom Ivana Merza i njegovim likom. Zavapila sam: Ivane, Ti treba{ svjedo~anstva, molim Te, pomozi mi na}i putovnicu. Danas }u zapo~eti sa devetnicom za Tvoj zagovor. Uzela sam sli~icu i molila njegovu molitvu. Zahvalna za mir koji sam osjetila, oti{la sam ku}i mole}i sv.krunicu. U{av{i u ku}u, djeca su me do~ekala s usklikom: mama, prona ena je putovnica! Suze zahvalnice nisu se samo tako mogle zaustaviti; na koljenima smo zahvalili Srcu Isusovu i umjesto devetnice molbenice, uslijedila je devetnica zahvalnica. Ivan je u~inio svoje, jo{ prije nego je bio zamoljen. Nije li to uistinu brza pomo} ~udo? ^ovjek koji je prao auto, na{ao je putovnicu u sredini auta, gdje ja nisam mogla u mraku vidjeti. Ali ovo se je moralo dogoditi za svjedo~anstvo Ivanove ~isto}e i svetosti. I.F., Zagreb Pomo} u raznim prigodama i nevoljama 1976.g. preselila sam u neposrednu blizinu Bazilike Srca Isusovca u Zagrebu i ve} prvim susretom sa crkvom osjetila sam da }e taj divni hram biti moj drugi dom. I zaista je postao. Nakon prijenosa zemnih ostataka dr.i.merza (1977.g.) sa Mirogoja u Baziliku, mene je sve vi{e zanimao taj Bo`ji ~ovjek. Spontano sam navra}ala u crkvu i zaustavljala se pred grobom, ~itala rije~ po rije~ na nadgrobnoj plo~i dok nisam nau~ila napamet. Sjedala bih uvijek u klupu najbli`u grobu, ali u onu njegovu, ako je bila slobodna. Po~ela sam ~itati o njemu sve {to mi je do{lo pod ruku. I odu{evila me njegova li~nost da sam ga nastojala slijediti koliko sam mogla. Odmah sam osjetila njegovu podr{ku i poticaj. Slijedom godina nizale su se razne `ivotne i obiteljske tegobe. Uporna molitva i ~vrsta volja pomogle su svladavati. No 1992.g. ozbiljno sam se razboljela. Jutro prije odlaska u bolnicu na operaciju, bila sam na ranoj misi i molila se blizu groba Ivana Merza. Molila sam za uspje{no ozdravljenje, ali uvijek misle}i na Kristove rije~i: Neka bude volja tvoja, a ne moja. Uspje{no sam operirana, evo ve} skoro pet godina i nadalje vrlo ~esto sjedim i molim uz grob pok. Merza. Moje unuke preporu~ila sam Apostolu mlade`i. Zagovorom Ivana najstariji je unuk uspje{no upisao fakultet i dalje svladava obaveze, iako je bio te`ak za u~enje, sada nema problema. Pomo} i kod ostalih unuka zazivam i bivam usli{ana suprug se razbolio od mo`danog udara boravio je u raznim bolnicama. Molila sam Ivana da mi dade snage da taj strpljivo podnosim. Svaki dan u bolnicu, a sama sam bila iscrpljena. I on mi je stvarno isprosio snagu da izdr`im. Hvala mu i slava! N.P., {tovateljica I.Merza, Zagreb Na en posao Dr.Ivanu Merzu molila sam se za posao koji je mome prijatelju neophodan. On mi je vrlo brzo pomogao. Molit }u mu se i dalje za sve {to mi je jako va`no u `ivotu. Javljam vam to da bi mogli zabilje`iti a ujedno i da mu javno zahvalim. L.[o{i}, Zagreb Sretan povratak s boji{ta Zahvaljujem javno sluzi Bo`jemu na mnogim usli{anjima u te{kim ~asovima, a osobito {to mi se brat sretno vratio s boji{ta neozlije en. I dalje se stavljam u zagovor ovog Bo`jeg ugodnika. Zahvalna s.m.markovi}, Brezovica Ivan mi je postao prijatelj i u~itelj Svoje op{irno pismo, u kojem {tovateljica I.Merza opisuje svoj susret s njime i upoznavanje njegova lika, zavr{ava ovim rije~ima: Na kraju bih `eljela re}i da Ivan zaista zauzima posebno mjesto u mome `ivotu. On je postao dio mene. Osjetila sam njegovu prisutnost i podr{ku u nekim najte`im trenucima `ivota. Njegove misli su postale putokaz na mojoj `ivotnoj cesti. U njegovoj osobi sam prona{la prijatelja i u~itelja. Ivan me je nau~io {to je radost i u ~emu le`i istinska ljepota `ivota. I {to drugo re}i, osim: IVANE, HVALA TI! Kristina Bogdanovi} Ostale zahvale Evo ponovno zahvaljujem dr.ivanu Merzu i ovaj put je usli{ao ~itav niz mojih `elja. Molit }u opet i nadam se da }e mi opet pomo}i. L.[., Zagreb IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/

34 Ivan Merz u tisku Postigla sam milost zagovorom sluge Bo`jega Ivana Merza. Zahvaljujem za datu mi milost i molim Oca Nebeskog da ga ~im prije proglase svetim. - Neda Pavi{i}, Rijeka Bogu hvala za sve primljene milosti po zagovoru Ivana Merza. Obitelj A.Z. (nov~ani dar) U zahvalu Ivanu Merzu. Slavica Glava{ (nov~ani dar) U zahvalu Ivanu Merzu za njegovu Postulaturu svakoga mjeseca dariva nov~ani dar Ivanka Su{ac-Dugand`i}, Osijek. O Ivanu Merzu u tisku ~asopis za religioznu kulturu, FTI Zagreb, broj sav je posve}en Ivanu Merzu. Donosi gotovo sva predavanja sa Simpozija o Ivanu Merzu odr`anog 14. XII u povodu 100. obljetnice njegova ro enja. (Vidi sa`etke svih predavanja u prethodnom broju Glasila Postulature Ivan Merz, br. 1-2, 1996.). D.P., Uz 100.obljetnicu ro enja Ivana Merza - Valpova~ki zbor Katan~i} u Zagrebu, Glas Slavonije, 3.I Dr.Marin [karica, Dr.Ivan Merz-vizionar pokoncilskih Vrelo br. 4, str.4 i br.5, 1997 str.4 B.K., Proslava stote obljetnice ro enja Sluge Bo`jega Ivana Merza u Zagrebu, Moliti za ~udo, MI, 1-2, 1997., str. 18 P.D.Kraljevi}: Dr Merz simbol hratskog katolicizma, Vjesnik, 9.V.1997., str.6. P.K.: Obljetnica smrti dr.ivana Merza, Ve~ernji list, 10.V str.6 Petar/Damira Kraljevi}: Duhovnik hrvatskog katolicizma. U povodu 69.obljetnice smrti dr.ivana Merza. Glas Slavonije,10.V.1997., str. 39 Dr.Lav Znidar~i}: Trajne zasluge Ivana Merza, Glas Koncila, br.19, 11. V , str. 8 o.bo`idar Nagy: Nadopuna ~lanka o Ivanu Merzu, Glas Koncila, br. 20, 18. V Nada Kordi}: Ili katolik ili ni{ta Uz dan dr.ivana Merza, Glas Koncila br. 20, 18.V str IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

35 Ivan Merz: L INFLUENCE DE LA LITURGIE SUR LES ÉCRIVAINS FRANÇAIS (UTJECAJ LITURGIJE NA FRANCUSKE PISCE). Doktorska disertacija Ivana Merza (na francuskom). Izdava~: Filozofski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu i Postulatura Ivana Merza, Zagreb str Prvi svezak Sabranih djela Ivana Merza. KNJIGE ZA UPOZNAVANJE SLUGE BO@JEGA IVANA MERZA I NJEGOVE DUHOVNE BA[TINE Bo`idar NAGY: IVAN MERZ - ISTAKNUTI LAIK U SVJEDO^ENJU EVAN\ELJA. Izd. Postulatura I. Merza, Zagreb str Kratka biografija Ivana Merza objavljena pod naslovom kako ga je Papa Ivan Pavao II. nazvao u Zagrebu prilikom svoga pohoda Hrvatskoj. Prikladna za sve one koji ele imati kratak pregled Mer~eva ivota. Ivan MERZ: PUT K SUNCU, Ivan Merz ti govori, Izd. Postulatura I. Merza, Zagreb 1993., str Odabrani tekstovi Ivana Merza iz njegove bogate duhovne ba{tine. Najljep{e misli koje je zapisao nadahnut Duhom Bo`jim. Izvanredni tekstovi za meditaciju. Knjige se naru~uju na adresi: POSTULATURA IVANA MERZA OSIJEK Kard. A. Stepinca 27 NASMIJANO LICE Biografija Marice Stankovi} \akovo, UPT, str. 144